Oni navodi da se ponavlja 2014. godina, kada se, prema njegovim riječima, nije imalo želje da se promijene krucijalne stvari, a koje se, kako je kazao, tiču promijena usvojenih 2004. godine, kada je Ustavni sud stavio van snage odredbu kojom poslaničkim mandatom raspolaže partija, a ne poslanik.
„Od tada je, podsjetiću, uvedena kategorizacija u ovdašnji izborni sistem tzv. slobodnih mandata, koji je doveo do sunovrata političke scene u Crnoj Gori. Počele su da nam se dešavaju “čuvene” prekompozicije u Nikšiću, Podgorici, Andrijevici i Kotoru. Naravno, niko u radnoj grupi za izradu izbornog zakonodavstva ne pominje ovo jer su neki iz partija koje učestvuju u istoj, radili na toj prekompoziciji i prekrajali volju birača“, rekao je Vukić.
Dodaje da je uz ovu izmjenu potrebno raditi na izmjeni biračkog spiska jer je, kako je istakao, i laiku jasno da u Crnoj Gori postoje fantom birači.
„S obzirom da imamo 622.000 hiljade građana, a 530. 000 hiljada birača, pitamo se gdje su oni građani od 0 do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Ako ih ima samo 80 hiljada, onda smo u velikom problemu kao društvo, jer po tome, lagano izumiremo. Tu su i zloupotrebe oko biračkog spiska koje ne može da prepozna ni čuveni AFIS sistem“, kazao je Vukić.
Takođe, naveo je, treba raditi i na periodičnoj kontroli prebivališta na bazi slučajnog uzorka na teritoriji čitave Crne Gore, jer, prema njegovim riječima, interes je svake uređene države da zna gdje žive njeni građani, kako zbog izbora, tako i zbog plaćanja poreza, ali i bezbjednosti. Ističe da postoje lica koja su lažno prijavila prebivalište, te, kako kaže, na bazi rezidencijalnog uslova ispunjavaju i druge uslove, tj. stiču biračko pravo.
„Ako se to ne uredi, dešavaće nam se da neko ko ne živi u Crnoj Gori duži vremenski period, dođe na dan izbora i odlučuje o mom i vašem životu, odnosno o životu naše djece i vrati se tamo odakle je i došao“, naglasio je Vukić.
On je upozorio i na anomaliju biračkog spiska koja se, kako je kazao, dešava već u tri izborna ciklusa. Naime, navodi Vukić, postoji veliki broj građana koji nijesu obaviješteni o promjeni biračkog mjesta, pa se dešava da zbog toga i ne obave svoju građansku dužnost u izbornom danu.
„Sve ovo, i još niz drugih izbornih rješenja, ali pravih konkretnih moglo bi da dovede do povjerenja u izborni proces, a i smanji političku korupciju. Na kraju, bez tehničke vlade nema potrebnih promjena izbornog sistema. Izbori su blizu a vrijeme za rešavanje ovih problema polako ističe. Odbor za izradu izbornog zakonodavstva ne radi svoj posao kako valja“, zaključio je Vukić.
