To je kazao predsjednik Oceana Montenegro i predsjednik Konfindustrije u Crnoj Gori Erik Košuta, navodeći da će o odluci Vlade da uvede drugog koncesionara obavijestiti ne samo italijansku javnost, već sve relevantne međunarodne institucije i poslovne zajednice u EU zemljama.
„Iskoristićemo sve pravne mehanizme, uključujući i arbitražu u Londonu, jer su u ovom javnom pozivu značajno smanjeni standardi u odnosu na uslove koje je imao Ocean Montenegro i prekršen je ugovor sa Oceanom. Osim toga, pošto su brojne indicije da u svemu tome ima i elemenata korupcije, s tim saznanjima smo upoznali i crnogorske nadležne institucije, tušilaštvo i Agenciju za borbu protiv korupcije“, istakao je Košuta.
On je kazao da je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković na sjednici Vlade kandidovao predlog za uvođenje drugih koncesionara.
„Ne možemo komentarisati eventualnu stranačku trgovinu, ali je jasno da je ministar Nurković obmanuo Vladu. U dokumentu koji je usvojen na Vladi piše da je došlo do povećanja obima saobraćaja i da su se zbog toga stekli uslovi za uvođenje drugih koncesionara. To nije tačan podatak. Bilo koji građanin, a kamoli ministri, mogu od Lučke kapetanije dobiti podatke za sve prethodne godine i vidjeti da u posljednjih pet godina nema povećanja obima posla. Dovoljno je reći da je 2014. u lukur ušlo 752 broda, a 2018. godine 592 broda.“, rekao je Košuta.
On je naveo i da je pad je bio u u svakoj godini između i da je očigledno da je riječ obmani od strane Ministarstva saobraćaja.
„Sasvim je jasno da je u ovom slučaju privatni interes imao prioritet u odnosu na javni“, smatra Košuta.
Na pitanje zar nije načelo konkurentnosti jedno od osnovnih EU načela, Košuta je odgovorio da Uredba Evropskog Parlamenta jasno navodi da se usluge pilotaže smatraju uslugama od javnog interesa i da su, prema tome, izuzete iz poglavlja II koje se tiče pristupa tržištu, odnosno pravila o zaštiti konkurencije.
„Parlament Evropske unije je istakao sljedeći zaključak prilikom usvajanja navedene uredbe: „Pilotaža pruža neophodnu i jedinstvenu uslugu u industriji pomorstva, koja bi, ukoliko bi bila otvorena za konkurenciju, ugrozila pomorsku sigurnost i bezbjednost, zaštitu životne sredine i efikasnost luka. Ova usluga bi shodno tome trebalo da bude isključena iz obima ovog Poglavlja““, naveo je Košuta.
Prema njegovim riječima, evropske luke, Trst, Đenova, Kopar, a čak i najveća evropska trgovačka luka Roterdam u toj oblasti imaju samo jednu koncesiju, tj. jednu dozvolu.
„Zanimljivo je i za čuđene da je, na naše podsjećanje, tokom javne rasprave, na evropsku praksu i EU legislativu, direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan dvaput ponovio da se Crna Gora još ne mora pridržavati evropskih pravila, odnosno da će Ministarstvo uprkos tom saznanju postupiti na način direktno suprotan EU praksi i legislativi“, rekao je Košuta.
On je ukazao da će izostanak pravila kojima se reguliše pružanje usluga od strane više koncesionara dovesti do povećanja rizika po sigurnost i bezbjednost ljudi, imovine i plovidbe.
„Potencijalno može stvoriti tehničke i operativne probleme, pa čak i potpuno onemogućavanje pružanja lučkih usluga u Luci Bar, a prije svega usluga pilotaže. Po kojim pravilima će više koncesionara raditi, ko će to kordinisati, brojna su pitanja i nedoumice“, kazao je Košuta.
Nije slučajno što se, kako je rekao, u najvećim evropskim lukama dodjeljuje samo jedna koncesija, „jer su javni interes, sigurnost i bezbjednost važniji od tržišne utakmice više koncesionara“.
„Sada Ministarstvo zahtijeva samo tri hiljade eura bankarske garancije, a ne traži nikakav dokaz da budući koncesionari imaju ikakvog iskustva u obavljanju tih djelatnosti. Posebno pitanje za sve u državi jeste koji je to privatni interes preči od javnog? Zašto toliko kršenja propisa i dobre prakse za posao koji postojećem koncesionaru donosi prosječni profit od oko 120 hiljada eura na godišnjem nivou, bez tendencije rasta?“, upitao je Košuta.
On je postavio pitanje zašto ako već želi konkurenciju u toj oblasti Ministartsvo onda ne želi kredibilne kompanije i novim koncesionim aktom ne predvidi iste uslove za dodjelu koncesije kao što je važilo za Ocean Montenegro.
„Mislim, prije svega, u pogledu potrebnih referenci, istorije obavljanja djelatnosti, odnosno obavljanja iste u periodu od najmanje pet godina, ali i minimalno pet miliona eura prometa u prethodnom periodu. Ako koncesiju mogu dobiti kompanije koje nijesu kredibilne i renomirane u ovoj oblasti, ako je jasno da se ne radi o visokoprofitabilnom poslu, postavlja se pitanje postoji li neki drugi skriveni interes“, rekao je Košuta.
On navodi da je logično da se pitaju čiji je interes, ako već nije javni, da se s ovim žuri prije otvaranja poglavlja 8 u pregovorima o pristupu EU I čiji je interes da se radi mimo prakse i preporuka EU.
„Ako znamo da je Holandija, EU članica sa velikom tradicijom u pomorstvu i lučka velesila zbog roterdamske luke, jedna od zemalja koje blokiraju otvaranje poglavlje 8, a ona uvažava pravilo jedna luka – jedna koncesija, ovaj slučaj sigurno neće pomoći da Crna Gora otvori to važno poglavlje“, istakao je Košuta.
Ocean Montenegro je, kako je kazao, ozbiljna kompanija, koja uspješno posluje i u lukama Trst i Kopar i trudi se da bude odgovoran partner, koji služi za primjer i drugim stranim kompanijama „kako je moguće imati fantastičnu poslovnu priču u Crnoj Gori“.
„U tome smo se zaista svojski potrudili, što je svojevremeno pohvalila i EU u Izvještaju o progresu iz 2011, navodeći našu privatizaciju kao uspješan primjer. Ako smo mi, kao kredibilna kompanija iz EU, dokazana i u poslu i kao dobar strani investitor u Crnoj Gori ovdje nepoželjni, neka to neko javno kaže. Moram da podsjetim da smo kompanija koja je prva otvorila Luku Bar poslije sankcija. Na dan kad su suspendovane sankcije, 1.10.1996, mi smo uveli prvi kontejnerski brod u šest ujutro“, rekao je Košuta.
Ocean Montenegro će, kako je poručio, uvijek biti odgovoran i pouzdan partner, kao što je bio i do sada, „ali ne možemo ostati nijemi na ovo što se događa“.
„O imidžu države, ipak, moraju razmišljati i voditi računa oni koji su odgovorni za poslovni ambijent i za primjenu dobrih evropskih praksi“, zaključio je Košuta.
