Policijski službenici, kako je dodao, doživljavaju napade na radnim zadacima,sprovodeći mjere i radnje na koje ih zakon obavezuje, u zaštiti građana, njihove imovine, javnog reda i mira i društvenog poretka.
„Najviše napada, verbalnih i fizičkih, zabilježeno je na štetu uniformisanih policijskih službenika koji od svih službenika imaju najviše kontakata sa građanima“, naveo je Janjušević.
Ovi napadi, kako pokazuju analize za posljednjih nekoliko godina, se najčešće dešavaju prilikom kontrole lica, reagovanja po prijavama o narušavanju javnog reda i mira, pružanja asistencija drugim organima, postupanja po prijavama o nasilju u porodici i obezbjeđivanja javnih okupljanja.
„Jedan broj policijskih službenika u ovim napadima je u proteklom periodu zadobio teže i lakše povrede dok je na žalost proteklih godina bilo i smrtnih posljedica na štetu policijskih službenika“, dodao je on.
Dužnost je, kako je dodao, svih nadležnih organa u sistemu krivično – pravne zaštite da preduzme odlučne aktivnosti, kako na jačanju pravnog okvira tako i u primjeni zakona, u cilju efikasnije zaštite policijskih službenika, posebno ako se ima u vidu da su licima za koja je dokazano da su izvršila napad na policijske službenika u prethodom periodu izricane uglavnom uslovne kazne ili kazne zatvora ispod zakonskog minimuma.
„Kazne protiv lica koja napadaju policijske službenike na radnom mjestu i ugrožavaju njihov integritet moraju biti strožije, posebno prema povratnicima, i Uprava policije će se još snažnije zalagati za efikasniju i primjerenu zaštitu policijskih službenika jer se napad na policijskog službenika u svim demokratskim društvima, zbog uloge koju policija ima za dobrobit društva, smatra napadom na državu“, poručio je Janjušević.
