Grupa od oko 11.000 svjetskih naučnika odobrila je istraživanje u kojem se kaže da se svijet suočava sa klimatskim vanrednim stanjem.
Ovo istraživanje, zasnovano na podacima o različitim mjerama koji su prikupljani 40 godina, navodi da se svjetske vlade ne bave krizom.
Bez dubinskih i trajnih promjena, svijet se suočava sa "neprepričljivom ljudskom patnjom", navodi se u studiji.
Naučnici kažu da imaju moralnu obavezu da upozore na razmjere ove opasnosti.
Objavljeno u danu kada su satelitski podaci pokazali da je prethodni mjesec bio najtopliji oktobar u istoriji, novo istraživanje pokazuje da je mjerenje temperature površine zemlje neadekvatan način za bilježenje realnih opasnosti od pregrijavanja.
Autori su zato uzeli u obzir različite podatke za koje vjeruju da predstavljaju "paket grafičkih vitalnih znakova klimatskih promjena tokom posljednjih 40 godina".
Ovi indikatori obuhvataju rast ljudske i životinjske populacije, proizvodnju mesa po glavi stanovnika, globalni gubitak šumske površine, kao i korišćenje fosilnog goriva.
U nekim oblastima došlo je do napretka. Na primjer, obnovljivi izvori energije su u značajnom porastu, pa je korišćenje vjetra i solarne energije u porastu od 373 odsto po deceniji - ali je još uvijek 28 puta manje od upotrebe fosilnog goriva 2018.
Posmatrani zajedno, većina indikatora vitalnih znakova, po mišljenju naučnika, ide u pogrešnom smjeru i doprinosi klimatskom vanrednom stanju.
"Vanredno stanje znači da ukoliko ne postupamo i ne odgovaramo na klimatske promjene smanjenjem emisije ugljenika i stočarske proizvodnje, kao i smanjenjem krčenja zemljišta i upotrebe fosilnog goriva, uticaji će vjerovatno biti mnogo ozbiljniji nego što smo do danas iskusili", rekao je glavni autor doktor Tomas Njusom sa Univerziteta u Sidneju.
"To bi moglo da znači da u nekim područjima na planeti ljudi ne mogu da se nasele".
Kako se ova studija razlikuje od drugih izvještaja o klimatskim promjenama?
Ova studija ponavlja mnoga upozorenja o kojima su pisali naučnici, uključujući i Međuvladin panel o klimatskim promenama (IPCC). Autori žele da predstave jasnu i jednostavnu geografsku sliku šireg spektra indikatora koja može da javnosti i vladama jasno da stavi do znanja da je situacija ozbiljna, a da je reakcija na nju slaba.
Ono po čemu se razlikuje je da iako tvrdi da je situacija loša, nije beznadežna. Naučnici navode šest oblasti u kojima treba preduzeti hitne korake, a to su:
Energija: Političari treba da propišu dovoljno visoke naknade za emisiju ugljenika kako bi motivisali manju upotrebu fosilnog goriva, treba da ukinu subvencije kompanijama koje proizvode fosilno gorivo i da primjene mjere očuvanja životne sredine i da istovremeno zamijene upotrebu nafte i gasa obnovljivim izvorima.
Kratkotrajni zagađivači: Oni obuhvataju metan, hidrofluorokarbon i čađ - naučnici kažu da njihovo ograničavanje ima potencijal da smanji kratkoročni trend zagrijavanja za 50 odsto tokom narednih nekoliko decenija.
Priroda: Zaustaviti krčenje zemlje, obnoviti šume, livade i mangrove - sve to bi pomoglo u smanjivanju ugljen-dioksida.
Hrana: Naučnici kažu da je neophodna velika promjena u načinu ishrane kako bi ljudi jeli prvestveno biljke, a manje proizvoda životinjskog porijekla. Smanjivanje bacanja hrane je takođe ključno.
Privreda: Promijeniti oslanjanje privrede na naftna goriva i ugalj - i odustati od rasta svjetskog BDP-a i težnje ka bogatstvu.
Populacija: Svijet mora da stabilizuje globalnu populaciju koja je u porastu za oko 200.000 ljudi dnevno.
Ko su naučnici koji su odobrili izvještaj?
Oko 11.000 naučnika svih vrsta i oprjedeljenja iz 153 zemlje svijeta je odobrilo istraživanje.
Autori kažu da nisu ciljali na pojedince, zbog čega postoji primjetan nedostatak nekih većih imena iz oblasti istraživanja klimatskih promjena.
Svi detalji o tome ko je potpisao odobrenje su objavljeni na internetu.
"Emisije gasova su sve veće, temperature su u porastu, a za ovo znamo već 40 godina i još uvijek nismo ništa preduzeli - nije potrebno da budete naučnik da bi znali da imamo problem", rekao je Njusom.
Šta autori žele da se sada desi?
Istraživačima je dosta jer brojne konferencije i sastanci o klimi nisu uspjeli da proizvedu smislene akcije. Međutim, oni vjeruju da rastući globalni pokret protesta donosi nadu.
"Ohrabruje nas skorašnji porast zabrinutosti - vlade usvajaju nove zakone; djeca u školi štrajkuju; procesuiraju se tužbe; aktivistički građanski pokreti koji zahtijevaju promjenu.
"Kao naučnici, apelujemo na široku upotrebu vitalnih znakova i nadamo se da će grafički indikatori olakšati onima koji pišu zakone, kao i javnosti, da razumiju razmjere krize, da srede prioritete i prate razvoj".
A šta je sa rastom ljudske populacije?
Ideja o uticaju na rast ljudske populacije je veoma kontroverzna, a pregovarači Ujedinjenih nacija su je ocijenili kao previše "zapaljivu". Autori kažu da okretanje glave na drugu stranu više nije opcija.
"Ovo je definitivno kontroverzno pitanje - ali mislim da o populaciji treba govoriti kada razmatramo uticaj ljudi na planetu", rekao je doktor Njusom.
"Kada predstavljamo ove rezultate, važno je i da gledamo na pozitivne strane, a jedna od pozitivnijih koje smo izvukli iz ovih podataka jeste da sada postoji blagi pad nataliteta na globalnom nivou".
