Kako je Pobjedi kazao pomoćnik direktora Sektora za evidencije i istraživanja u oblasti zapošljavanja Goran Bubanja najviša tražnja je bila za srednjoškolskim zanimanjima sa završenim trećim i četvrtim stepenom stručne spreme -12.479 ili 44,2 odsto, zatim za zanimanja prvog i drugog stepena stručne spreme -11.259 ili 39,9 odsto i za visokoškolcima 4.494 ili 15,92 odsto.
"Najviše su tražena zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma-kelneri i konobari, sobarice, kuvari, serviri, recepcioneri, zatim građevinski radnici, trgovci...", kazao je on za Pobjedu.
STATISTIKA
Što se tiče ukupnog broj nezaposlenih manje ih je za 16,5 odsto nego prošle godine.
"Na evidenciji Zavoda nalazi se ukupno 34.247 nezaposlenih, što je u odnosu na isti period prošle godine, kada ih je bilo 41.013, manje za 6.766 ili 16,5 odsto. Najviše je srednjoškolaca sa završenim trećim i četvrtim stepenom stručne spreme -16.395 ili 47,9 odsto, zatim lica sa završenim prvim i drugim stepenom stručne spreme 13.217 ili 38,6 odsto i visokoškolaca 4.635 ili 13,5 odsto. Među visokoškolcima na evidenciji je i 195 magistara ili mastera i 15 doktora nauka", kazao je Bubanja.
Upoređivanjem ponude nezaposlenih na evidenciji Zavoda i tražnje poslodavaca, kako navodi naš sagovornik, dolazi se do zaključka da kod većine zanimanja ponuda u značajnoj mjeri prevazilazi prijavljenu tražnju.
DEFICIT
Deficitarno zanimanje može se definisati kao ono zanimanje koje poslodavci ne mogu obezbijediti onda kada im je potrebno (vremenska dimenzija, posebno kod sezonskog zapošljavanja); u broju koji im je potreban (kvantitet), u okviru zanimanja nedostatak od poslodavaca traženih znanja i vještina za obezbjeđivanje odgovarajućeg kvaliteta proizvoda ili usluga (kvalitet) objasnio je Bubanja.
Takođe, ukazuje i na teritorij alnu dimenziju, odnosno da neka zanimanja mogu biti deficitarna u određenom dijelu države (primorski region), a da u drugim djelovima budu suficitarna.
