Makedonski premijer Zoran Zaev poručio je da se plaši povratka "loše prošlosti" u njegovu etnički podijeljenu zemlju, kao što je bio izbjegnuti građanski rat 2001. godine, a albanski premijer Edi Rama rekao je da je njegova zemlja rizikovala da postane "kolateralna šteta" zbog podijeljenosti o pitanju proširenja u EU.
Upozorenja ova dva balkanska lidera kod analitičara izazivaju bojazan kako bi neuspjeh pridruživanja evropskom bloku mogao destabilizovati geopolitički osjetljiv region Zapadnog Balkana u kojem raste uticaj drugih zemalja, među kojima su Rusija i Kina, prenosi Fajnenšel tajms.
Kako se podsjeća, francuski predsjednik Emanuel Makron je blokirao otvaranje pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, mada su Holandija i Danska takođe bile protiv pregovora sa Tiranom. Obje balkanske zemlje žalile su se da EU ne ispunjava svoju stranu dogovora.
Zaev je izjavio da je zabrinut da bi osjetljivi sporazum koji je postigao sa Grčkom prošle godine o preimenovanju njegove zemlje mogao doći u pitanje buđenjem nacionalističkih osjećanja.
"Ako bude dovoljno nacionalističke retorike, radikalnih poteza i govora u Sjevernoj Makedoniji, to će dati argumente grčkim političarima da koriste isti retoriku, što opet može dovesti do koraka koji nisu dobri ni za moju zemlju, a ni za region", upozorio je Zaev naglašavajući multietničku prirodu svoje zemlje u kojoj žive većinski Makedonci i etnički Albanci.
Zaev je najavio da će podnijeti ostavku u znak pobune protiv politike EU, ali i dodao da bi dogovor sa Atinom, mogao biti u opasnosti ako njegova stranka ne pobijedi na novim izborima.
U Tirani, Rama poručuje kako je odluka o neotvaranju pregovora sa EU prouzrokovala "težak psihološki šok u zemlji", kao i da je naštetila kredibilitetu Unije u regionu.
"Dva puta smo brutalno odsječeni od Evrope - jednom u toku Osmanskog carstva, a zatim pola vijeka pod najbrutalnijim komunističkim režimom. Niko ne može živjeti sa idejom da se to može desiti i treći put", izjavio je Rama.
Obojica lidera kažu da razumiju zabrinutost država članica EU koje su blokirale pregovore jer žele reforme u Uniji i njenoj politici proširenja, ali da je za svako buduće članstvo potrebno bar još deset godina tokom kojih bi i njihove zemlje i EU mogle da nastave reforme, prenosi FT.
Rama smatra da potreba za unutrašnjim reformama u EU zapravo i nije dovoljno dobar alibi za ono što je suštinsko pitanje.
"Evropa je u vremenu u kojem će se situacija prije pogoršati nego poboljšati, a mi smo samo kolateralna šteta toga", naglasio je Rama.
Analitičarka Karnegi centra za Evropu Džudi Dempsi kaže da je kredibilitet EU narušen, jer je liderima zemalja još 2003. godine rečeno da će, ako ispune EU kriterijume, biti primljeni. Međutim, iako je Skoplje ispunilo te kriterijume, ta praksa je odbačena uz obrazloženje da se prije svega mora reformisati EU.
"Obećanja su prekršena i Zapadni Balkan sada postaje laka meta za kineski i ruski uticaj", smatra Dempsi. Zaev navodi da je zabrinut zbog pokušaja popunjavanja praznine koja nastaje odlaganjem procesa pridruživanja.
"Ovakva odluka daje prostor trećim stranama koje nisu od velike pomoći, a koje nam neće ponuditi demokratiju, slobode i vladavinu zakona", zaključio je Zaev.
