Rođen 1868, školovao se u vjerskim ustanovama Carigrada, Jerusalima, Atine, Kijeva. Svojevremeno jedan od obrazovanijih grčkih teologa.
Doktorirao 1895. u Petrogradu na temi o Svetome Jovanu Hrizostomu (Ιωάννης ο Χρυσόστομος). Rukupoložen u prezvitera.
Profesor teoloških učilišta Jerusalima, Aleksandrije. Na Univerziitetu u Atini od 1914. profesor crkvenoga prava.
Blaženjejši Hrizostom je objavio oko 500 teoloških djela, nekoliko monografija, a posebno je izučavao pravoslavne balkanske i slovenske crkve – uz ruski, njemački, francuski i engleski, govorio je i slovenske jezike.
Knjiga „Αι ορθόδοξαι εκκλησίαι Σερβίας και Ρουμανίας κατά το ιστορικόν αυτό παρελθόν και την νέαν συγκρότησιν” dr Hrizostoma Papadopulosa objavljena je 1923. u Jerusalimu. Iako nije bez nepreciznosti, sadrži i osvrt na našu autokefalnu Crkvu, a napisana je od predstojatelja jedne od pomjesnih crkava i poput stotine drugih za našu crkvenu istoriju važnih knjiga na grčkome, ruskome ili drugim stranim jezicima, nije poznata savremenoj javnosti Crne Gore…
Kako i naslov kaže, kir Hrizostom u knjizi razmatra tada ustrojenu Srpsku, kao i Rumunsku crkvu. Pod Srpskom crkvom podrazumijeva tomosom Vaseljenske patrijaršije iz 1922. odobrenu Autokefalnu ujedinjenu pravoslavnu srpsku crkvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. do danas nazvanu: SPC), koja je, na nekanonski i necrkveni način, „temeljeći” se isključivo na laičkim odlukama tzv. Podgoričke skupštine, „inkorporirala” drevnu autokefalnu Mitropoliju crnogorsku – Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Na primjer, kir Hrizostim tačno navodi podatak da je 1485. Ivan Crnojević ( Ίβάν Τσερνόεβιτς) na Cetinju (Κετίγνη) osnovao manastirsku katedru (autokefalne) Mitropolije.
Gospodar Ivan je nasljednik Stefana (Stefanice) Crnojevića – koji je, nota bene, 6. septembra 1455. sa zetskim plemenima ukinuo jurisdikciju „svetosavske” eparhije u Zeti, iz razloga što su njezini arhijereji priznavši Papu za poglavara – otpali od Istočno-pravoslavne crkve.
Blaženjejši Hrizostom, poglavar Grčke crkve savremenik je kanonske Mitropolije crnogorske – Crnogorske pravoslavne crkve. Poznato mu je da je od 1878. ustrojena i njezina druga eparhija – sa episkopom zahumsko-raškim (Ζαχουμλίας και Ρασσίας); takođe, da je od 1904. ustrojen Sv. Sinod autokefalne Crnogorske crkve, ili, kako izvorno, piše: Αυτοκεφάλου Εκκλησίας Μαυροβουνίου, etc.
Za ovu temu najvažnije: arhiepiskop dr Hrizostom I Papadopulos svjedoči da je arhipastir katedre Mitropolije na Cetinju, utemeljene 1485, poglavar – autokefalne Crkve:
„Mitropolit Cetinja oduvijek je glava Autokefalne Crkve Crnogorske…”
U originalu:
„Ό Μητροπολίτης Κετίγνης εθεωρείτο αρχηγός της Αυτοκεφάλου Εκκλησίας Μαυροβουνίου..."
Evo i faksimilâ sa citatima iz njegove knjige „Αι ορθόδοξαι εκκλησίαι Σερβίας και Ρουμανίας κατά το ιστορικόν αυτό παρελθόν και την νέαν συγκρότησιν” (Jerusalim, 1923, str. 47, 49)…
