On u izjavi za Evropsku puls podsjeća da je ovo 11. put da Savjet EU ne slijedi preporuku Evropske komisije da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i treći put da se preporuka Komisije ne slijedi u slučaju Albanije.
„Kao razlog za neotvaranje pregovora navodi se želja Francuske da promijeni metodologiju pristupnih pregovora koja, prema navodima iz Pariza, u potpunosti ne predstavlja realnost na terenu (Srbija i Crna Gora demokratski nazaduju, a nalaze se na čelu kolone, dok Severna Makedonija pokazuje napredak a zaostaje u pregovorima)“, objašnjava Cvijić za Evropski puls.
On smatra se iza skepticizma Francuske prema početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom stoje i unutarpolitički razlozi - strah da bi predsjedniku Emanuelu Makronu i njegovoj stranci odluka da počnu pregovori sa Tiranom i Skopljem štetila na predstojećim lokalnim izborima u martu sljedeće godine, ali i da je proširenje talac visoke politike na nivou EU (reforma EU, izbor nove EK, itd). „U ovom smislu najava promjene metodologije pristupnih pregovora veoma liči na buru u čaši vode. Čak i kada bi se pregovori unaprijedili oni bi i dalje ostali u potpunosti zavisni od političke realnosti u zemljama članicama. Nije problem u metodologiji, već u činjenici da pojedinim zemljama članicama zapravo nije uopšte presudno šta se dešava u zemljama kandidatima već kako će se proširenje odraziti na njihove političke šanse kod kuće. Da im je bitno šta se na Balkanu zaista dešava, Sjeverna Makedonija bi dobila već sada zeleno svijetlo. Zeleno svijetlo bi trebalo da dobije i Albanije, jer poslije otvaranja pregovora predstoji dug i mukotrpan put do članstva“, naglašava Cvijić.
On dodaje da su reforme u Crnoj Gori daleko od idealnih, te da je vrlo malo poglavlja privremeno zatvoreno. On kaže primjer Sjeverne Makedonije i Albanije predstavlja negativan podsticaj za domaće političare
