Govoreći o ustavnim izmjenama iz 2013. godine, kojima je uvedena visoka kvalifikovana većina za izbor članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužilaštva, potpredsjednik je podsjetio da je, tada, učestvujući u radu Venecijanske komisije, ukazivao na potencijalnu opasnost da ovakvim rješenjima Crna Gora dođe u situaciju jedne vrste blokade.
„Niko ne brani opoziciji da izabere Sudski savjet. Nećete mi valjda reći da baš niko od kandidata koji su konkurisali ne zaslužuje povjerenje ovog visokog doma. Zašto svojim stavom ne ohrabrite najbolje kandidate da se javljaju za ta mjesta. Ne možemo ustavna rješenja iz 2013. svesti na političke nagodbe. A očigledno da u političkoj praksi sadržaj tih amandmana rezultira nekim političkim nagodbama, a i sada očekivanjem za neke buduće političke nagodbe. Ja to ne doživljavam kao korak naprijed u razvijanju i ovih institucija koje su od izuzetnog značaja za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala“, kazao je Pažin na odboru za antikorupciju.
Potpredsjendik Vlade ukazao je na potrebu prevazilaženja navedne situacije putem dijaloga.
„Mislim da treba otvoriti dijalog o ovim pitanjima, da naša rješenja ne smiju da budu ishitrena, jer su ona jednim dijelom 2013. godine bila ishitrena. I da ne smijemo dozvoliti sebi da uđemo u neku novu vrstu pravnoga avanturizma kao što smo to uradili 2013. godine. Državno tužilaštvo je po Ustavu samostalan i jedinstven državni organ. Naglašavam, državni organ, a ne grana vlasti. Međutim, onako kako je Tužilaštvo danas pozicionirano u našem političkom i pravnom sistemu jeste kao da jeste grana vlasti. Po nekim atributima vladavine prava ima više nezavisnosti nego što to ima sudska vlast, koja mora da bude nezavisna u svakoj demokratskoj državi“, istakao je ministar pravde.
Kometarišući ocjene da je predložio navodno neustavno zakonsko rješenje kojim je spriječena blokada rada Sudskog savjeta, potpredsjednik je kazao da bi politički sistem bio u potpunom kolapsu i da bi to, kako je kazao, „bila alternativa nedonošenju zakona kojim se produžava mandat članovima Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika do izbora uglednih pravnika u novi saziv Sudskog savjeta“.
„Mi imamo situaciju jedne poremećene demokratske ravnoteže, da većina poslanika može da ima politički stav da je potrebno izabrati Sudski savjet, dok politička manjina to može svojim stavom da blokira. Da li je to demokratsko rješenje, da se politička manjina više pita nego politička manjina? Ali onda je potrebno da iskažemo svi zajedno visok stepen odgovornosti i da to pitanje rješavamo. Šta bi mogla biti alternativa tome stavu – da u Crnoj Gori ne postoji baš nijedan čovjek koji bi mogao da bude kao ugledni pravnih u Sudskom savjetu? Ja to ne vjerujem, a ne vjerujete ni vi“, zaključio je Pažin.
