To je poručeno na otvaranju Četvrte regionalne konferencije tijela za jednakost, koja je danas počela u Podgorici, a čiji domaćin je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Učesnici skupa su predstavnici 11 ombudsmanskih i institucija srodnog mandata, koje u svojim državama zagovaraju načela jednakosti, tolerancije i nediskriminacije.
Zdenka Perović, zamjenica koja obavlja dužnost Zaštitnika/ce kazala je da Ombudsman podržava sve regionalne i šire inicijative koje spajaju narode i institucije, promovišu jednakost i toleranciju i doprinose jačanju sistema, zaštite od diskriminacije, odnosno podspješuju toleranciju u svim društveni okolnostima.
„Uloga tijela za jednakost je da razbijaju predrasude i tabue, eliminišu zablude iz prošlosti, da se suoče sa postojećim preprekama i spremno dočekaju izazove budućnosti. Zbog toga su ovakve inicijative - ne samo vid međuinstitucionalne solidarnosti, već nasušna potreba diskriminisanih, te pravo i obaveza tijela za jednakost da rade na eliminaciji diskriminacije i podsticanju tolerancije među ljudima“, kazala je ona.
Perović je posebno istakla važnost primjene međunarodnih standarda u zaštiti od diskriminacije, kao što su revidirana Preporuke opšte politike broj 2 Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije i Preporuke Evropske Komisije o strandardima tijela za jednakost.
„Sa zadovoljstvom moram istaći da se ova dva dokumenta u cjelosti poštuju kada se govori o strateškoj orijentaciji crnogorskog Zaštitnika i to ne samo u oblasti zaštite jednakosti, nego i sa stanovišta sveukupne funkcije, odnosno nadleženosti institucije“, navela je ona.
Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore, kazao je da su vrijednosti i standardi u zaštiti od diskriminacije ciljevi koje je teško u potpunosti ostvariti.
„Slobodan sam da sa ponosom kažem da je riječ o vrijednostima koje tradicionalno njeguje i glasno promoviše država Crna Gora. Politika zastupanja tih vrijednosti sačuvala je našu nacionalnu, kulturnu i vjersku raznolikost“, rekao je on.
Predsjednik Brajović ukazao je na ulogu institucije Zaštitnika u daljoj demokratizaciji društva, ocjenjujući da ona u Crnoj Gori uživa sve veće poštovanje.“ Čemu su dogogodišnjim radom doprinijeli naš doskorašnji ombudsman Šućko Baković i njegovi saradnici“.
Takođe je podsjetio da je u toku izbor novog ombudsmana „I vjerujem da imamo odlučne kandidate koji će ovu važnu ulogu dalje osnaživati“, poručio je on.
Prema njegovim riječima, osnivački sporazum Mreže tijela za jednakost je ambiciozan i poželio je uspjeh u ostvarivanju ciljeva potpisnicima tog dokumenta, njihovim državama i društvima .
Ambasadorka Maryse Daviet, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, podsjetila je da su se države učesnice OEBS-a obavezale da podržavaju i brane ravnmopravnost i ljudska prava i u tom cilju su uspostavile mehanizme, agencije i institucije da doprinesu postizanju ravnopzravnosti.
„Rad svakog od tijela za ravnopravnost koji su danas ovdje je od presudnog značaja. Ova konferencija je važna i predstavlja odličnu priliku za razmjenu najboljih praksi i dalju izgradnju mreža među vašim organizacijama kao i jačanje institucionalnih kapaciteta za zalaganje i odbranu prava jednakosti“, rekla je ona.
Michaela Bauer, predstavnica Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori, podsjetila je da se obilježava 30 godina od usvanjanja UN konvencije o pravima djeteta, navodeći da se širom svijeta svjedoči unaprjeđenju kvaliteta života djece, pa tako i u regionu i u Crnoj Gori. Međutim, ukazala je na brojne aktuelne izazove zbog kojih nemaju sva djeca jednake šanse za srećno djetinjstvo, kao što su siromaštvo i nejednakost, nedostatak pristupa uslugama i podršci, diskriminacija i stigma, nasilje u kući, u školi i on line.
„Nezavisne institucije za ljudska prava, ombudsmeni i tijela za jednakost imaju ključnu ulogu - u praćenju napretka u dječjim pravima, pitanja odgovornosti za vlade, omogućavanjem djece da budu pitana i stvaranja šansi da se čuje njihov glas“, kazala je Bauer.
Tena Šimonović Einwalter, predsjednica Izvršnog odbora EQUINET mreže, ukazala je da je iz perspektive te organizacije regionalna Mreža tijela za jednakost jugoistočne Evrope vrlo korisna.
Ona smatra da su sličnosti ombudsmanskih institucija iz regiona brojne, „jer smo suočeni s brojnim, vrlo sličnim izazovima.
„Naše institucije su relativno nove u odnosu na neke sa zapada i sjevera Evrope, a u nekim stvarima smo skočili par koraka unaprijed. Kada pogledate zakone u mnogim od ovih država oni su zapravo vrlo široki, sa velikim brojem diskriminacijskih osnova i odnose se na širok broj područja“, navela je Šimonović Einwalter. Ocijenila je da mnoge države regiona imaju brojne strateške dokumente koji su vrlo dobro napisani, ali da i mnoge imaju problem u njihovoj implementaciji.
Halil Duković, predsjednik Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore, saglasio se da je u Crnoj Gori dobar zakonodavni okvir, ali da je problem njegova adekvatna primjena.
Prema njegovim riječima, kontinuiranim praćenjem stanja u oblasti zabrane diskriminacije ocijenjeno je da je i dalje prisutno nedovoljno prepoznavanje i procesuiranje slučajeva diskriminacije, na šta ukazuje i Zaštitnik, zbog čega su neophnodni dodatni napori na promociji zakonodavnog okvira. Duković je ukazao na važnost regionalnog povezivanja u rješavanju uočenih problema, navodeći da je za nezavisno djelovanje nezavisnih institucija neophodno obezbijediti dovoljno finansiikjskih sredstava za njihov rad.
Blanka Radošević Marović, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore, ukazala je da je približavanje Crne Gore međunarodnim standardima već dobrim dijelom izvršeno u oblasti antidiskriminacionog zakonodavstva.
Ona je podsjetila na važnost adekvatnog vođenja baze podataka o slučajevima diskriminacije, koje su po zakonu dužni Zaštitniku dostavljati organi policije, sudstva, tužilaštva i svih inspekcijskih službi
„Ovi podaci su od suštinskog značaja jer je baza podataka ključna da bi mogli uočiti u kom dijelu je diskriminacija u Crnoj Gori najviše izražena, na koji način se problemi sa diskriminacijom rešavanju i da omogućimo Zaštitniku promptne reakcije na uočene pojave. Ta baza još ne funkcioniše na način na koji bi mi htjeli i i ovom prilikom dajemo podršku za njeno stvaranje“, zaključila je Radošević Marović.
