On je u razgovoru za Dan rekao da je Crna Gora sada u fazi koja je bila bolna za sve države koje su prošle ovaj posao, a to je pokazivanje opipljivih rezultata, koji su se u Hrvatskoj osjetili kroz slučaj.
“Neprihvatljivo je da vrhovni državni tužilac na ozbiljne optužbe no pitanju lične umiješanosti u korupcionaški skandal umjesto konkretnog odgovora kaže kako oni koji ga optužuju nemaju dokaza za svoje tvrdnje. Neprihvatljivo je da predsjednica Vrhovnog suda tokom svog ustavno upitnog trećeg mandata trguje sa ofšor firmama. Neprihvatljivo je da 20 godina nakon završetka ratova na prostoru bivše Jugoslavije crnogorsko pravosuđe nije uspjelo da za ratne zločine osudi počinioce koji su bili više rangirani od logorskog kuvara. Neprihvatljivo je da Ustavni sud odbija da se suprotstavi eroziji pravosudnih standarda iz oblasti ljudskih prava i time izgubi stručni autoritet poslednje nacionalne instance zaštite građana”, kazao je Raonić, uz napomenu da je još mnogo neprihvatljivih stvari u Crnoj Gori.
Po njegovom sudu, potrebe i očekivanja građana rastu mnogo brže od sposobnosti državnih organa i društvenih činilaca da na njih odgovore i riješe probleme koje građani jasno artikulišu.
“Civilni sektor sve manje komunicira sa građanima, a sve više sa birokratama i centrima moći. Ako EU integracije prestanu biti ključni reformski okvir, onda sve ovo gubi smisao, jer dok se mi budemo bavili formom, građani će rješavanje suštinskih problema početi da traže na drugim mjestima”, naveo je Raonić.
On je upozorio da unutrašnja reformska energija gotovo svih faktora, od javnog do civilnog sektora, postepeno opada, otvarajući ogroman prostor za birokratizaciju cijelog procesa, počevši od sterilne terminologije do još sterilnijih aktivnosti.
Kako je dodao, crnogorski društveni poslenici imaju neograničenu sposobnost da svakom problemu priđu sa pogrešne strane i da, umjesto rješavanja suštine, troše svoje i vrijeme koje im mediji bjesomučno dodjeljuju na debate o formalnim pitanjima i interesima klanova kojima pripadaju.
“Tako i po pitanju blokade pregovora u kojoj se Crna Gora faktički nalazi naše intelektualce mnogo više zanima pitanja formalnih, a ne suštinskih uzroka, mehanizama i posledica. Javna je tajna da tu blokadu održavaju tri članice EU, neke iz principijelnih razloga, neke iz političkih, a neke iz veoma prizemnih ekonomskih interesa, i to se ogleda u stopiranju otvaranja poslednjeg poglavlja osam. Naravno, mi ćemo se iscrpljivati u raspravama o tome da li je formalno aktivirana takozvana „klauzula balansa“, da li je to poglavlje problematično samo po sebi ili će pojedini barjaktari dogmatske kritike fokus rasprava usmjeriti na sopstvene uloge”, rekao je Raonić.
