Ovu važnu temu su elaborirali dokazani stručnjaci iz oblasti voda: Goran Jevrić, direktor JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje", Francesco Fiorillo, profesor Univerziteta italijanske pokrajine Samnija, Vladimir Taušanović, potpredsjednik Međunarodnog udruženja vodovodnih preduzeća u slivu rijeke Dunav i direktor Uprave za vode Crne Gore Damir Gutić. Moderirao je Zoran Stevanović, profesor Univerziteta u Beogradu.
Na planeti se koristi svega 0,8 odsto ukupnog vodnog bilansa, ali je problem raspoloživost vode, pošto je najveća količina neupotrebljiva jer je u lednicima. Većina zemalja je u stanju vodnog stresa, čemu značajno doprinosi i povećanje korišćenja vode u industrijske svrhe, koja je sedam puta povećalo potrošnju. Danas imamo 15 puta veće potrebe za vodom i to eksponencijalni rast koji če sve više prouzrokovati vodni stres u pojedinim djelovima planete. Manjak vode se već osjeća u poljoprivredi. Najveća pretnja za vodni stres su klimatske promjene.
- Samo uz dobru zaštitu vodnog resursa i održivi razvoj moći ćemo da se izborimo sa izazovima u ovoj oblasti - poručeno je sa ovog panela.
Crna Gora je jedan od lidera po raspoloživosti voda, naročito ako se navode podaci po stanovniku, ali već sada, prekograničnim povezivanjem, potrebno je raditi na prevenciji problema njenog nedostatka. Tome značajno doprinose projekti međugranične saradnje, zaključili su eksperti.
Vladimir Taušanović potpredsjednik Udruženja Dunav tok, osnovanog sa misijom očuvanja vodnih resursa u zemljama sliva ove rijeke, navodi da je voda osnov života, te je stoga proglašena za ljudsko pravo.
- Voda postaje sve važniji resurs bez kojeg se ne može ići u dalji razvoj - smatra Taušanović.
Prema njegovim riječima, naši resursi su u velikoj mjeri iskorišćeni.
- Sada koristimo resurse koje ima jedna i po planeta. Najrazvijeniji troše najviše, i to na račun nerazvijenih. Glavno je pitanje kako ćemo se nositi sa svim tim izazovima, a jedan od njih je i vodni stres - kazao je on.
Saopštio je da se od ukupnih količina vode 70 odsto iskoristi za proizvodnju hrane, 20 odsto za industriju, a svega 10 odsto za snabdijevanje stanovništva. Za proizvodnju kilograma čokolade potrebno je obezbjediti 17.000 litara vode.
- Region ima dovoljno resursa, ali to ne znači da ne moramo da ih koristimo ravnomjerno, racionalno i predamo generacijama koje će doći. To treba da bude naša misija - rekao je Taušanović.
Izazov predstavljaju gubici na mreži koji iznose od 30 do 60 odsto zavisno od države.
- To je čisto bacanje resursa. Trudimo se da nađemo rešenja za unapređenje infrastrukture i dovođenje gubitaka na nivo ispod 20 odsto. U najrazvijenijim zemljama oni iznose ispod 10 i pet odsto - rekao je Taušanović.
Izazov je i upravljanje otpadnim vodama koje moraju da se prerade i prečiste prije nego se puste u prirodu jer ćemo inače biti zagađivači
- Crna Gora ostvaruje vidan napredak u ovoj oblasti. Za razvoj turima potrebno je uredno vodosnabdijevanje i tretiranje otpadnih voda kako bi priroda ostala netaknuta- naveo je on.
Goran Jevrić je predstavio situaciju prije i nakon izgradnje izvorišta Bolje Sestre, najvećeg vodozahvata izgrađenog na Mediteranu u posljednjih 25 godina.
- Sa obnovom države Crne Gore više nije bilo izgovora za snabdijevanje primorja iz domaćih izvora Prve količine vode iz vodoizvorišta Bolja Sestre isporučene su 2010. godine što je značajno doprinijelo tome da prihodi od turizma od tada porastu tri i po puta i budu veći od 1,1 milijardu eura u 2018. godini - rekao je Jevrić.
Istakao je da privredna aktivnost može da doprinese vodnom stresu.
- Ne dozvolimo da narušimo osnovne principe održivog razvoja da imamo privredne aktivnosti koji će narušiti resurse budućih generacija. Moramo mnogo bolje da iskoristimo prednosti dovoljnih količina ovog resursa kojim raspolažemo - naveo je Jevrić.
Procjene Regionalnog vodovoda pokazuju da će u narednih pet godina potražnja za vodom porasti 58 odsto.
- Ulažemo 10 miliona u drugu fazu Vodovoda koju realizujemo sedam godina prije roka da bismo opštinama Boke Kotorske isporučili 750 litara vode u sekundi - naglasio je Jevrić.
Među budućim aktivnostima naveo je priključivanje Herceg Novog na mrežu, a jedan od izazova je i povezivanje 20.000 objekata u Baru, među kojima su hoteli sa četiri zvjezdice.
- Od 164 države Crna Gora je na 121 mjestu pa nije izražen vodni stres, ali moramo da čuvamo naše veliko vodno bogatstvo - poručio je Jevrić.
Damir Gutić je ocijenio da je voda nezamjenjiv prirpdni resurs i upravljanje ovim resursom predstavlja odgovornost prema sadašnjim i budućim genaracijama.
Crna Gora među najbogatijim vodnim područjima. Vodu dobija iz Dunavskog i Jadranskog sliva.
- Hidrološke analize otkrivaju veliku neravnomjernost voda. Crna Gora je bogata u prosječnim vrijednostima ali nema vode u kriznim hidrološkim periodima, kad je najveća potražnja - rekao je Gutić.
Smatra da je neophodno unaprijediti monitoring, očuvanje kvaliteta i eliminisanje gubitaka u mreži.
Naveo je da su transponovane evropske direktive u domaću regulativa koja uređuje upravljanje ovim resursom.
