Prema službenoj izjavi, osim Bukovice, prestaće svi radovi na Bistrici, Murinskoj, Đuričkoj, Komarničkoj i Tepačkoj rijeci.
Kako je Marković pojasnio, iako se u početku mislilo da su male hidroelektrane prilika za razvoj Crne Gore, sad je postalo jasno da „bi taj razvoj promašio svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvalitete života i razvoj lokalnih zajednica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene prirode i zdrave životne sredine na tim lokalitetima”.
Postupna promjena stava vlade o štetnosti malih hidroelektrana rezultat je višegodišnje borbe lokalnih inicijativa za spas rijeka, te nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija koje su im u tome pružale podršku. WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, imao je važnu ulogu u rasvjetljavanju ove teme ne samo u Crnoj Gori, nego i u drugim zemljama jugoistočne Evrope, a cijelo je vrijeme i podsticala i lokalne pokrete i spremnost zajednica da se zauzmu za prirodu.
Kao dio WWF-ove kampanje za zaustavljanje izgradnje malih hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi, od crnogorske je vlade zatraženo da uspostavi multidisciplinarnu radnu grupu za evaluaciju trenutnih propisa za izdavanje koncesija. Iako se još uvijek čeka odgovor od Ministarstva ekonomije, Marković je već dao svoju službenu podršku izjavivši da ga „posebno raduje inicijativa WWF Adrije za formiranjem multidisciplinarne radne grupe za preispitivanje trenutne koncesione politike.“
„Kada je riječ o evaluaciji službenih stavova o malim hidroelektranama, crnogorska je vlada, u poređenju sa susjednim zemljama, napravila najveće iskorake. Odluka o otkazivanju ugovora o koncesiji za nekoliko projekata potvrđuje kako je Crna Gora na putu da postane predvodnik među zemljama regiona kada je riječ o zaštiti rijeka i rješavanju problema malih hidroelektrana. Stoga je posebno važno da crnogorska vlada proširi ovu odluku na sve rijeke koje su ugrožene izgradnjom malih hidroelektrana te zaštiti ljudska prava svih, tim razvojem pogođenih, lokalnih zajednica“, izjavio je Milija Čabarkapa iz WWF Adrije.
I dok se ova odluka vlade odnosi na svega nekoliko projekata (u odnosu na više od 2.500 planiranih hidroelektrana širom regiona), WWF i lokalni partneri istrajni su u svom stavu da hidroenergija nije zeleni izvor energije te će nastaviti svoj rad na zaustavljanju izgradnje malih hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi.
„S obzirom na podatke koje imamo na raspolaganju, jasno je da je ovo haotično širenje projekata izgradnje malih hidroelektrana posljedica različitih podsticaja koji su jedini razlog ekonomske isplativosti tih projekata. Ako uzmemo u obzir da je korupcija sveprisutna u našem regionu sve jasnija je važnost zaustavljanja sistemskog i nekontroliranog uništavanja posljednjih evropskih rijeka slobodnog toka. Ako zaustavimo podsticaje, zaustavit ćemo i ove štetne projekte“, zaključuje Milija Čabarkapa.
Iako je odluka vlade Crne Gore veliki korak naprijed, važno je da što prije zaustave podsticaje za male hidroelektrane i time pošalju poruku drugim zemljama o svojoj predanosti zaštiti rijeka – najvrjednijeg nacionalnog blaga – i povedu region u održivu budućnost gdje rijeke još uvijek slobodno teku.
