Portal Analitika
  • Politika
  • Društvo
  • Abiznis
  • Sport
  • Kolaž
  • Region / Svijet
  • Kultura
  • Kolumne
  • Nauka / Tehnologija
  • Savremena karijatida
  • Ostalo
Kultura

Status kulturnog dobra ima 77 spomenika

Na teritoriji glavnog grada nalazi se 242 spomen-obelježja koji potiču iz različitih perioda, posvećenih značajnim ličnostima i događajima iz naše prošlosti. 
Status kulturnog dobra ima 77 spomenika
Nova PobjedaIzvor

Neka od najznačajnijih, navode iz Muzeja i galerija Podgorica, jesu Spomenik partizanu borcu na Gorici sa spomen-grobnicom, Spomen-kompleks na Barutani posvećen poginulim borcima u Balkanskom ratu, Prvom i Drugom svjetskom ratu, Spomenik poginulim borcima Zete u Golubovcima, Spomen-groblje strijeljanim u Prvom svjetskom ratu sa spomen-bistom u Vuksanlekićima, Spomen-kompleks posvećen poginulim u oslobodilačkim ratovima i u toku NOR-a na Trijepču, Spomenkompleks posvećen poginulim u oslobodilačkim ratovima i u toku NOR-a u Brskutu, Spomenik posvećen poginulim borcima i žrtvama u toku NOR-a na Orljevu, u Kučima... 

Status kulturnog dobra, ističu oni, ima 77 spomen-obelježja, a neka od njih su: Spomenik partizanu borcu na Gorici, mnogobrojne spomen-biste, spomen-ploče, Spomen-groblje na Čepurcima, Spomen-kompleks na Trijepču... 

BRIGA 

Organ lokalne uprave nadležan za poslove kulture vodi Registar spomen-obelježja na svojoj teritoriji. Prilikom podizanja spomen-obelježja Zakonom o spomen-obilježjima propisano je da spomen-obilježje održava subjekat koji ga je podigao, odnosno obveznik održavanja određen odlukom o podizanju spomen-obilježja. Opština obezbjeđuje održavanje spomenobilježja koje je podigla Crna Gora, druga država ili međunarodna organizacija. - Ako je obveznik održavanja spomen-obilježja prestao da postoji ili ako iz objektivnih razloga nije u mogućnosti da održava spomen-obilježje, održavanje spomen - obilježja obezbjeđuje opština - poručuju iz Muzeja i galerija Podgorice. 

Većina spomen-obilježja na teritoriji glavnog grada, navode oni, su u relativno dobrom stanju, a najčešće intervencije na njima su otklanjanje pogrdnih grafita koji su rezultat nedovoljno razvijene svijesti pojedinaca o značaju i vrijednosti memorija utkanih u ova spomen-obilježja. 

- Kontinuirano, tokom cijele godine sprovode se konzervatorske mjere ovog dijela kulturne baštine glavnog grada. Nažalost, često su meta vandalskih postupaka kojima se skrnave i u kontinuitetu se obavlja njihovo saniranje i preduzimaju mjere na unapređenju stanja i valorizaciji ovih tekovina naše prošlosti – ističu iz Muzeja i galerija. Kako dodaju, neka spomenobelježja su u lošem fizičkom stanju očuvanosti. 

- Jedan od njih je Spomenik posvećen poginulim borcima i žrtvama u toku NOR-a na Orljevu (Kuči), za koji smo izradili Konzervatorski projekat rekonstrukcije i nakon dobijanja zakonski propisanih saglasnosti preduzeće se mjere na njegovoj realizaciji. U toku je sanacija Spomenika palim borcima na području Momišića, kod OŠ ,,Sutjeska”. Za Spomen-kompleks na Barutani se planira kompletna sanacija s obzirom na loše stanje očuvanosti – navode iz Muzeja i galerija, uz na pomenu da se sredstva koja se godišnje izdvajaju za održavanje spomenika razlikuju u odnosu na prioritne aktivnosti i stanje spomen-obelježja, a koriste se direktno za sanaciju nastalih oštećenja. 

ANALIZA 

Iz Muzeja i galerija naglašavaju da ima i izuzetnih spomenika sa izrazitom arhitektonskom i umjetničkom vrijednošću, čiji autori su priznati umjetnici – vajari i arhitekte. Spomenici postavljeni u užoj gradskoj zoni su svakako prepoznatljivi građanima ali, kako ističu iz Muzeja, ne manje vrijedni i značajni spomenici nalaze se u vangradskoj zoni. - Neki od njih su Spomen-kompleks na Barutani, Spomenički kompleks posvećen borcima oslobodilačkih ratova 1912– 1913, 1914–1918. i 1941–1945. godine u Lijevoj Rijeci, Spomen groblje strijeljanim u Farmacima, Spomenik poginulim borcima u NOR-u u periodu 1941–1945. godine u Matagužima – navode iz Muzeja i galerija. Muzeji i galerije Podgorice su krajem prošle godine formirali stručni tim, koji ima zadatak obilaska svih spomen-obelježja upisanih u Registar spomenobilježja glavnog grada, radi utvrđivanja zatečenog stanja spomeničkih struktura kao i svih činjeničnih stanja u vezi sa svakim pojedinačnim spomenikom uz predlaganje mjera daljeg održavanja i, eventualno, hitnih mjera sanacije ukoliko je to potrebno. - Nakon završetka rada stručnog tima, čiji rok završetka analize je do kraja tekuće godine, imaćemo sveobuhvatnu analizu stanja spomen-obelježja, precizne podatke o svim spomen-obelježjima na teritoriji glavnog grada – istorijat, opise, vrijednosti, lokacije, stanje i predloge mjera unapređenja zatečenog stanja – zaključuju iz Muzeja i galerija Podgorice.

Do kraja godine spomenik Jeleni Petrović Savoja

Skupština glavnog grada, podsjećaju iz Muzeja i galerija Podgorice, na sjednici održanoj 1. oktobra ove godine donijela je Dopunu Programa podizanja spomen-obilježja, kojom je do kraja tekuće godine predviđeno podizanje spomenika Jeleni Petrović Savoja, princezi Crne Gore i kraljici Italije. - U nastavku zakonske procedure (Zakon o spomen-obilježjima –„Službeni list Crne Gore“, broj 40/08, 40/11 i 2/17), Skupština glavnog grada, u skladu sa Dopunom Programa podizanja spomen-obilježja, donijeće i odluku u kojoj će biti definisana i lokacija – navode iz Muzeja i galerija.

Od vojvode Mirka Petrovića do pjesnika Franca Prešerna

Jedan od prvih podignutih spomenika, ističu iz Muzeja i galerija Podgorica, jeste Spomenik velikom vojvodi Mirku Petroviću, koji je otkriven 8. novembra na Mitrovdan 1886. godine, prilikom zvaničnog otvaranja uređenog trga kojem je prisustvovao kralj Nikola. - Spomenik je srušen 6. januara 1919. godine, a na mjestu gdje se nekada nalazio podignut je novi, posvećen velikom vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima, učesnicima u oslobodilačkim ratovima 1853, 1862, 1876–1878. godine – navode iz Muzeja i galerija, uz napomenu da je Glavni grad inicirao podizanje ovog spomenika po uzoru na prvobitni, a da je autor Dimitrije Popović. Posljednje postavljeno spomen-obelježje, dodaju oni, je spomenik Francu Prešernu, autora - arhitekte Roka Žnidarića, svečano otkriven u junu prošle godine, a nalazi se u Prešernovom parku u Moskovskoj ulici. - Spomenik Josipu Brozu Titu, koji se nalazio u kasarni u Maslinama, postavljen je u decembru prošle godine, na novu lokaciju na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog – navode iz Muzeja i galerija.
 

Portal Analitika