“Prag rizika od siromaštva po MONSTAT u je za mjesec dana, za jednu osobu 175 eura, a za četvoročlanj porodicu 367eura. Zapitajmo se koliko onih koji žive u Crnoj Gori imaju na mjesečnom nivou na raspologanju 175 eura, odnosno 367 eura po porodici što će nas informisati koliko ljudi je na pragu siromaštva ili u teškoj oskudici”, kazala je predsjednica Fondacije Banke hrane Marina Medojević.
Podsjeća da je ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori za avgust ove godine iznosila 642,20 eura.
“Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 271,50 eura, a izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 370,70 eura. Koliko porodica u Crnoj Gori ima 270 eura mjesečno samo za hranu, što predstavlja golo preživljavanje?”, pitala je Medojević.
Platu manju od 250 eura prima 77 hiljada zaposlenih.
“Taj iznos niži je i od Monstatove minimalne potrošačke korpe za hranu sa minimumom unosa kalorija neophodnih za biološko preživljavanje, koje iznosi 270 eura”, ističe Medojević.
Dalje navodi zvanične podatke.
“Platu manju od prosječnih 510 eura zvanično ima oko 75 odsto od ukupnog broja radnika, a tek četvrtina je iznad prosjeka. Zvanično minimalnu zaradu ima oko 10.000 zaposlenih. Zadnji zvanični podatak kaže da trenutno imamo 34,21 hiljada nezaposlenih. Prosečna penzija je 289 eura. Najnižu penziju od 128,14 eura prima oko 11.500 penzionera”, kazala je Medojević.
U 2018. korisnici MOP-a je bilo 31.066 iz 9.319 porodica. 2.500 ljudi prima ličnu invalidnina, a 15.298 njegu pomoći.
“Prostim zbrajanjem korisnika socijalne pomoći, zaposlenih sa najnižim primanjima, penzionera sa niskim penzijama kao i ljudi koji nemaju posao dolazimo do frapantnog podatka o broju ljudi koji žive u siromaštvu”, ukazuje Medojević.
Predstavnik UNICEF-a Ekatarina Čen navela je da su podaci o siromaštvu djece u Crnoj Gori visoki i da država mora da obezbjedi poboljšanje kroz podsticanje i povećanje dječjih dodataka i omogućavanja roditeljima kvalitetnu brigu o djeci u ustanovama kako bi što više roditelja moglo da radi, a ne da moraju smanjivati svoju aktivnost kako bi se brinuli o djeci.
“Smatramo da je potrebno preventivno djelovati na siromaštvo, pripremiti i hitno odpočeti sa primjenom mjera zaštite građana koji su u opasnosti da postanu siromašni i isključeni ili to već jesu”, cijeni Medojević.
Kako je naglasila, nezaposleno stanovništvo je izloženo visokim rizicima od siromaštva. “U porastu je čak i siromaštvo zaposlenih, a posebno samozaposlenih”, kazala je Medojević.
Ističe da ni četiri godine nakon usvajanja ciljeva održivog razvoja, Vlada nije usvojila nacionalno specifične ciljeve održivog razvoja, pa ni podciljeve vezane za smanjenje siromaštva.
“Država Crna Gora nema strategijuju za borbu protiv siromaštva, niti ima viziju kako pomoći siromašnima što je neobjašnjivoi nedopustivo. Mi uočavamo iz iskustva koje imamo radeći volonterski skoro deset godina sa socijalno ugroženima da podrške siromašnima za izlaženje iz siromaštva nema”, naglašava Medojević.
Ona je ukazala da država nema alimentacioni fond kako bi pomogla jednoroditeljskim porodicama koje su uskraćene za brigu i pomoć jednog roditelja.
“Kod nas svi siromasni mališani ne primaju dječiji dodatak (samo oni čiji roditelji su korisnici socijalne pomoći) što je jedinstvena pojava u Evropi (dječiji dodatak iznosi svega 24 eura po djetetu i može ga koristiti najviše troje djece u porodici- odnosi se samo na korisnike socijalne pomoći)”, navodi Medojević.
Dalje ističe da djeca iz siromašnih porodica nemaju besplatnu užinu u školi.
“Banka hrane se za to zalaže godinama. Školski pribor ne dobijaju besplatno a ni knjige (ako roditelji djece nisu korisnici socijale, a ni oni knjige ne dobijaju za srednju školu već samo za osnovnu), pa djeca odustaju od daljeg školovanja, što doprinosi većoj šansi da i oni, kao i njihovi roditelji budu siromašni. Djeca iz materijalno ugroženih porodica nemaju besplatan vrtić, ukoliko njihovi roditelji nisu korisnici socijalne pomoći što je zaista veliki problem za njih”, kazala je Medojević.
Ona se čudi što država ne gradi socijalne stanove koji bi bile njeno vlasništvo, a koje bi koristili socijalno ugroženi za male kirije od kojih bi država održavala stanove i gradila nove.
“Apsurd je da je na zadnjem popisu broj stanova daleko nadmašivao broj porodica u Crnoj Gori, a da ne pominjemo stanove koji se, pa skoro besplatno daju funkcionerima”, ističe Medojević.
Podsjeća da su nadležnima predlagali više mjera za smanjenje siromaštva, ali da nikada odgovore nijesu dobili. Iz Banke hrane se zalažu za nultu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice i higijenska sredstva, kao i za hranu za bebe.
“Sve veći broj građana, posebno mladih visokoobrazovanih napuštajući Crnu Goru u potrazi za poslom i boljim životom. Najdjelotvornija društvena borba protiv siromaštva je kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupno svima, stvaranje uslova za otvaranje kvalitetnih poslova, podizanje iznosa minimalne plate, oporezivanje kapitala, zapošljavanje nezaposlenih, pravednija raspodjela i pravednije oporezivanje plate i podizanje dohotka stanovništva”, zaključila je Medojević.
