Krili ili ne, u posljednje vrijeme u Crnoj Gori mnogi su bili predmet ovakve zloupotrebe. Jer su snimani u neznanju, a bez dozvole su im razgovori završavali na portalima i društvenim mrežama.
Da je eskalacija problema očigledna, potvrdili su za Novu M advokat Lazar Aković i profesor Pravnog fakulteta, kriminolog Velimir Rakočević.
U zadnje vrijeme očevici smo da se vrlo često na društvenim mrežama objavljuju snimci razgovora, video zapisi. Razne pobude mogu biti tih lica - revanšiozam, ljubomora, ugrožavanje ptorivnika na vrlo nizak način. Ono što je krasilo Crnogorce je bilo čojstvo, bilo je da se srdačno dočeka gost u kući. Sada vrlo često bili smo u prilici da vidimo da se snimaju prijatelji u kućama.da se snimaju rođacio, poznaninci, saradnici, kaže Aković.
Prema riječima Velimira Rakočevića, to je postao prilično veliki problem u poslednje vrijeme i radi se o vrlo ozbiljnim teškim zloupotrebama, upravo način da se osjetno zadire u privatnost lica i nanosi im se velika šteta.
"I međunarodni standardi i crnogorski zakonodavac su vrlo jasni. Dakle, postoji regularni načini prisluškivanja, snimanja, fotografisanja i one se isključivo sprovode na osnovu zakona- dakle u slučaju postojanja osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti", rekao je on.
Što znači da, osim mjera tajnog nadzora, svako prisluškivanje i snimanje nekog lica a bez njegove saglasnosti i znanja, te objavljivanje tog sadržja jeste krivično djelo, objašnjavaju sagovornici Nove M.
Namjera Ustava i zakonodavca je bila da se Ustavom zagarantovana prava, a to je pravo na privatnost, na tajno opštenje, na lični integrtitet zaštite i da se to inkriminiše krivičnim djelom- Noevlašćeno snimanje i prisluškivanje, za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do godinu, ističe Aković.
Ni na jednom od ovih nezakonitih snimaka ne može se zasnivati sudska presuda, odnosno ne mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku- to se zove u pravnoj teoriji plodovi otrovnog drveta. Dakle to što se nezakonito na bilo koji način kreira kasnije ne može konvalidirati, kaže Rakočević.
No u praksi, objašnjava advokat Aković za Novu M, rijetko se dešava da lica koja nezakonito prisluškuju ili snimaju i objavljuju razgovore dođu na optuženičku klupu iz razloga što se za ta krivična djela počinioci gone po privatnoj tužbi.
Naša javnost je vrlo osjetljiva i reaguje na određene probleme. Ukoliko se pojavi snimak i nešto takvo vide ili čuju, prosto im je nevhjerovatno zašto država ne reaguje. Međutim, Tužilašto i sud moraju principijelno da rade i ne smiju da podliježu pritiscima javnosti, a moraju itekako da podliježu prinicpima zakonitosti u svom radu.
A što dalje znači da čak i za najteža krivična djela ukoliko se u postupku utvrdi da su krucijalni dokazi nevaljani, odnosno pribavljeni na način suprotan Zakonu, počionioci mogu biti oslobođeni odgovornosti, zaključuje Aković.
