Riječ je, kako je pojasnila, o autentičnoj istorijskoj dokumentaciji koju je Žarković skupljao.
Podsjetila je da je on bio na ključnim pozicijama u Crnoj Gori u drugoj polovini 20. vijeka i uticao na njen razvoj.
NEPROCJENJIVOST
- On je lično tu građu skupljao, uređivao, korigovao i pakovao i u tom obliku je ona i predata Državnom arhivu Crne Gore. Nama, porodici ona predstavlja veoma dragocjen dokument i drago nam je što je Arhivski odsjek za istoriju radničkog pokreta Podgorica prepoznao važnost građe i što ju je primio na dalje čuvanje. Vjerujemo da i na ovaj način dajemo svoj mali doprinos daljem jačanju institucija u Crnoj Gori, u ovom slučaju arhiva, i time daljem jačanju države Crne Gore – kazala je ona.
Činjenica da je Žarković obavljao najviše državne i partijske funkcije u Crnoj Gori, a potom i na federalnom nivou, prema riječima pomoćnice direktora Državnog arhiva Jadranke Selhanović, dovoljno govori o značaju poklonjene arhivske građe. Rekla je da je poklonjena zbirka dokumenata i foto albuma izuzetan doprinos proučavanju socijalističkog perioda u Crnoj Gori. - Tu je cijeli državni i politički rad Žarkovića. Istakla bih kao posebno dragocjene zapisnike sa sjednica jugoslovenskog partijskog i državnog predsjedništva održanih krajem 80-ih godina prošlog vijeka koji najautentičnije svjedoče o periodu raspada SFRJ – navela je Selhanović. Takva građa jedne ličnosti, kako je dodala, uvijek je od neprocjenjive vrijednosti i dopuna postojećim fondovima. Ukazala je na važnost 1989. godine, ističući da Crna Gora nikada ne bi imala te dokumente da ih porodica Žarković nije poklonila Arhivu. - Nemamo tu građu. Tada dolazi do raspada Jugoslavije, to je savezni nivo, to završava na saveznom nivou. Sada imamo autentične zapisnike od početka i kraja raspada Jugoslavije, gdje je Vidoje Žarković prisustvovao tim sastancima i u posjedu je tih zapisnika – kazala je ona. Tu, ističe Selhanović, ima obilje izuzetno vrijednih podataka, činjenica koje će rasvijetliti neka pitanja za koja do sada i nijesu znali da postoje izvori.
TITOVO PISMO
- Među njima je jedno pismo, jedan izvještaj sa putovanja u Ameriku Vidoja Žarkovića, od Josipa Broza Tita, tadašnjeg predsjednika SFRJ. Odnosi se na nabavku, odnosno dobijanja finansijskih sredstava za otvaranje Univerziteta Crne Gore. Tito tada ovlašćuje Žarkovića da ide na pregovore u SAD i da se ta sredstva usmjeravaju ka otvaranju Univerziteta – navela je ona.
