Politika

Đukanović: I EU da imenuje izaslanika za Zapadni Balkan

Pažnja Sjedinjenih Američkih Država ka regionu Zapadnog Balkana se pojačava i to je ohrabrujuće, rekao je u Njujorku predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji učestvuje na 74. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Đukanović je u intervjuu Glasu Amerike poručio da očekuje i da Evropska unija, poput Sjedinjenih Država, imenuje nekog ko će se pozabaviti problemima u regionu i naglasio da se obnavlja pažnja na politiku proširenja i najavljuje novi tempo u njenoj realizaciji.
Đukanović: I EU da imenuje izaslanika za Zapadni Balkan
Nova PobjedaIzvor

- Obradovalo me je da je državni sekretar imenovao Metju Palmera za specijalnog izaslanika, očekujem da bi i Evropska unija trebalo da postupi na sličan način i da bi ona u bliskoj budućnosti trebalo da ima nekog ko će se pozabaviti realnim problemskim prioritetima Zapadnog Balkana. Razgovor sa pomoćnikom državnog sekretara za Evropu Rikerom, kojem je prisustvovao i gospodin Palmer, bio je obostrano koristan, razmjenjivali smo ideje u pronalaženju najboljih rešenja za prioritetne probleme na Zapadnom Balkanu, kazao je Đukanović, ocjenjujući ohrabrujućim što se pojačava pažnja SAD ka našem region.

 - Tokom tog razgovora dobili smo najavu nekih skorijih susreta na visokom političkom nivou dvije zemlje, što, vjerujem, doprinosi ne samo razvoju bilateralnih odnosa, već i postizanju ciljeva važnih za region – a to su pouzdanija stabilnost i demokratski prosperitet - kazao je crnogorski predsjednik. 

OHRABRUJUĆE PORUKE 

Sumirajući učešće na Generalnoj skupštini UN-a, crnogorski predsjednik je rekao da se u Njujorku sreo sa predsjednikom Evropskog savjeta Tuskom, generalnim sekretarom NATO-a, potpredsjednikom SAD Majkom Pensom, kancelarkom AngelomMerkel, predsjednikom vlade Španije Sančezom, predsjednikom Argentine Makrijem, raznim liderima, posebno iz latinoameričkih država i regiona. 

- Kroz sve te razgovore bila je prilika i da testiramo spremnost nove evropske adminstracije da se vrati dobrom tempu politike proširenja, odnosno daljeg ujedinjenja Evrope. Zajedno smo svjedoci tome da je komisija koja je upravo završila mandat u poslednjem periodu imala ozbiljne faze usporavanja u realizaciji te svoje najuspješnije politike.

Ono što je ohrabrujuće je da neke od poruka koje smo dobili sa važnih međunarodnih adresa upućuju na zaključak da se obnavlja pažnja na politiku proširenja, da se najavljuje jedan novi tempo u realizaciji te vizije i vjerujem da sa optimizmom možemo očekivati buduće vrijeme u kojem ćemo pokušati da ostvarimo svoj strateški cilj – učlanjenje u Evropsku uniju - poručio je Đukanović. 

NEMA TEHNIČKE VLADE 

Odgovorajući na pitanje da li je moguće postići kompromis uoči održavanja izbora u Crnoj Gori, Đukanović tvrdi da je vlast učinila sve što je bilo neophodno da opoziciji kao partnerima u političkom životu Crne Gore pruži mogućnost da dođu do optimalnog izbornog modela.

- Paralelno sa tim, pojavljuju se i neke ideje koje nemaju mnogo veze sa unapređenjem izbornog sistema – zahtjev da se konstituiše tehnička vlada je zahtjev za revizijom rezultata izbora iz 2016. Tada smo imali izbore koje je OEBS/ODIHR ocijenio kao izbore koji odražavaju slobodnu volju građana Crne Gore i ne mislimo da bilo ko ima potrebe niti da bi bilo ko na taj način pokazao odgovornost time da revidira slobodnu volju građana time što će ustupati građansko povjerenje. 

Dakle, s a građanskim povjerenjem se zaista treba odgovorno ponašati, a ne odricati ga se ili ga distribuirati mimo izborne volje građana Crne Gore. Zato vjerujemo da nema nikakve potrebe za nekom prelaznom vladom, nema potrebe da u Crnoj Gori kontinuirano eksperimentišemo sa nekim novim modelima.

Kada budemo znali još jedan takav primjer u svijetu, da se neko odriče četvrtine mandata koju su mu građani povjerili, zbog nekog vrlo sumnjivog eksperimenta – jer imamo negativno iskustvo od prije četiri godine - onda ćemo vjerovatno biti spremni da dodatno razgovaramo na tu temu. U ovom trenutku ne, ali smo apsolutno spremni da razgovaramo o svim formama dijaloga koje će voditi dodatnom unapređenju izbornog sistema u Crnoj Gori.

Mislim da smo kao vlast učinili sve, opozicija očigledno nema jasnu viziju kako da se odnosi prema našoj ponudi i ja generalno mislim da je tu problem i strah opozicije od novog izbornog poraza - naveo je Đukanović. 

UJEDINJENJE EVROPE 

Predsjednik Đukanović juče je učestvovao na godišnjem sastanku šefova država i vlada zemalja članica prezidijuma Socijalističke internacionale, u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, na poziv generalnog sekretara pokreta Luisa Ajale. Na sastanku su razmijenjena mišljenja o stanju u međunarodnim odnosima, ključnim temama generalne debate Ujedinjenih nacija koje su istovremeno od posebnog interesa za članice SI, i o izazovima daljeg djelovanja pokreta.

Đukanović je u diskusiji skrenuo pažnju na pojedine aspekte koje treba potencirati u radu Internacionale i posvetiti im pažnju, uključujući pad kvaliteta politike na globalnom planu, minimiziranje multilateralizma i trend usmjeravanja na nacionalno pristupanje u rješavanju globalnih pitanja.

Posebno se osvrnuo na neophodnost daljeg ujedinjenja Evrope i širenja na Zapadni Balkan i osnaživanja interesa za saradnju s obje strane Atlantika. Crnogorski predsjednik će učešće na ovogodišnjem zasijedanju Generalne skupštine završiti sastankom sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom.
 

Portal Analitika