77 zemalja se obavezalo da će do 2050. godine svesti emisiju gasova sa efektom staklene bašte na nulu, što je praćeno najavom 70 zemalja da će ili unaprijediti svoje nacionalne akcione planove do 2020. godine ili da su već započeli taj proces.
Više od 100 biznis lidera, uključujući i biznise ukupne vrijednosti preko 2 triliona dolara, predstavili su konkretne akcije za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma i za ubrzanje tranzicije od sive ka zelenoj ekonomiji.
Lideri brojnih zemalja kao i više od 100 gradova – mahom najvećih – najavili su značajne i konkretne nove korake u borbi protiv klimatske krize.
Generalni sekretar Ujedninjenih nacija Antonio Gutijereš kazao je da je dat snažan podsticaj jačoj klimatskoj akciji. „Ali pred nama je veliki put. Potrebni su nam konkretniji planovi, više ambicija od većeg broja zemalja i biznisa. Potrebno je da se sve finansijske institucije, i javne i privatne, konačno i za sva vremena opredijele za zelenu ekonomiju.“
Lideri mladih, uključujući Gretu Tunberg (Greta Thunberg), posebno su istakli potrebu za urgentnim i snažnijim akcijama lidera ali su i obećali da će pozvati lidere na odgovornost.
Prema procjenama UN, svijet će morati da poveća svoje napore tri do pet puta u cilju zadržavnja klimatskih promjena na nivou koji je nauka definisala kao prihvatljiv – porast temperature od najviše 1,5°C – kako bi se izbjegla eskalacija štete uzrokovane tim promjenama koja je već vidljiva širom svijeta.
„Nauka nam govori da ako nastavimo da se ponašamo kao do sada, do kraja vijeka ćemo se suočiti sa povećanjem globalne prosječne temperature od najmanje 3 stepena. Urgentnost klimatskih promjena je trka koju u ovom trnutku gubimo, ali je isto tako trka u kojoj možemo da pobijedimo. Ovo nije samit na kojem se pregovara o klimi. Sa prirodom se ne pregovara. Ovo je samit o klimatskoj akciji.” – kazao je Gutijereš.
Neka od značajnijih opredjeljenja za klimatsku akciju koja su se mogla čuti na Samitu:
Francuska je najavila da neće sklopiti bilo kakav trgovinski sporazum sa zemljama u kojima su na snazi politike koje su u suprotnosti sa Pariškim sporazumom.
Njemačka se obavezala da će do 2050. godine biti karbonski neutralna.
12 zemalja se obavezalo da će dati finansijski doprinos Zelenom klimatskom fondu, koji predstavlja zvanični finansijski mehanizam za pomoć zemljama u razvoju u primjeni praksi za adaptaciju i ublažavanje uticaja klimatskih promjena. Prethodno Norveška, Njemačka, Francuska i Veika Britanija najavile su da će udvostručiti svoja trenutna davanja.
Indija se obavezala da će povećati kapacitete energije iz obnovljivih izvora na 175 gw do 2022. godine kao i na dodatno uvećanje ovih kapaciteta do 450 GW, i objavila je da se 80 zemalja pridružilo Solarnom međunarodnom savezu (International Solar Alliance).
Kina je izjavila da će smanjiti svoje emisije za više od 12 milijardi tona godišnje, kao i da će usvojiti trend rasta visokog kvaliteta i nisko-karbonskog razvoja.
Evropska unija je najavila da će najmanje 25% sredstava iz narednog budžeta EU biti opredijeljeno za aktivnosti koje doprinose klimatskoj akciji.
Ruska federacija je najavila ratifikaciju Pariškog sporazuma, čime će ukupan broj zemalja koje su pristupile sporazumu narasti na 187.
Pakistan je najavio da će zasaditi više od 10 milijardi stabala u narednih pet godina.
Na još nezabilježenom nivou akcije privatnog sektora:
Grupa najvećih svjetskih vlasnika kapitala – odgovornih za investicije u vrijednosto većoj od 2 triliona dolara – obavezali su se da će do 2050. godine preći na portfolio sa karbonski neutralnim investicijama.
87 velikih kompanija, kombinovane tržišne kapitalizacije od preko 2.3 triliona američkih dolara, obećale su da će smanjiti emisije i uskladiti svoje poslovanje sa onim što naučnici tvrde da je neophodno kako bi se ograničili najgori uticaji klimatskih promjena — globalno povećanje temperature od 1.5°C.
130 banaka – trećina globalnog bankarskog sektora – pristale su da usklade svoje poslovanje sa ciljevima Pariškog sporazuma.
U kontekstu prelaska sa energije iz neobnovljivih izvora na „zelenu“ energiju:
Majkl Blumberg će povećati finansijski i geografski zahvat njegovih napora na postepenom izbacivanju uglja iz upotrebe na 30 zemalja. Svojim angažmanom, on je već doprinio da se zatvori 297 od 530 elektrana na ugalj u SAD.
Francuska i Novi Zeland su najavile da neće dozvoliti istraživanje nafte i gasa na njihovom kopnu ili u njihovom podmorju.
Šefovi država Finske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Holandije, Portugala i Slovačke, su među onima koji su najavili da će raditi na postepenom iskorjenjivanju eksploatacije uglja. Južna Koreja je najavila gašenje svoje četiri elektrane na ugalj, dok će još njih šest biti zatvoreno do 2022. godine, kao i da će udvostručiti svoje doprinose Zelenom klimatskom fondu.
Najavljene inicijative su osmišljene tako da se vremenom nadograđuju kako bi proizvele neophodan uticaj na globalnom nivou. Generalni sekretar je urgirao na vlade, biznise i ljude širom svijeta da se pridruže inicijativama najavljenim na Samitu i obećao da će nastaviti „pritisak“ u pravcu još veće ambicije i akcije. Obećao je da će sistem Ujedinjenih nacija pružati podršku u implementaciji planova prezentovanih na Samitu, uz početni izvještaj koji će biti prezentovan na Konferenciji o klimatskim promjenama - COP25 u Santijagu, Čile.
