On je poručio da je neophodno pojačati aktivnosti i angažovanje svih relevantnih subjekata da bi se broj biznis barijera smanjio, naročito onih koje je najlakše otkloniti, a odnose se na sporost ili nedovoljnu odgovornost pojedinih zaposlenih u javnoj administraciji.
POBJEDA: Koji su najveći izazovi i biznis barijere sa kojima se suočavaju crnogorski privrednici?
DRAGIĆ: I dalje je prisutan problem nelikvidnosti i naplate potraživanja. Obezbjeđenje finansijskih sredstava predstavlja problem zbog i dalje skupih kredita i ovom pitanju treba posvetiti posebnu pažnju, jer veoma negativno utiče na razvoj biznisa. Treba nastaviti sa skraćivanjem rokova za dobijanje raznih dozvola i smanjivanjem broja dokumenata i procedura koje sve to prate. Neophodno je ubrzati sudske procedure u privrednim sporovima, posebno u dijelu izvršenja ugovora. Ove barijere pogađaju sve sektore i zato treba što intenzivnije i sveobuhvatnije raditi na njihovom otklanjanju. Biznis je djelatnost od koje zavisi razvoj svake ekonomije i društva u cjelini. Ima li što preče i logičnije nego onima koji stvaraju novu vrijednost obezbijediti optimalne uslove za rad, zato se treba u kontinuitetu angažovati na unapređenju poslovnog ambijenta.
POBJEDA: Što treba uraditi da se poveća konkurentnost crnogorskih preduzeća?
DRAGIĆ: Inovativnost je neophodna ako želimo da budemo konkurentni na sve zahtjevnijem inostranom i domaćem tržištu, sa tim u vezi je kvalitet proizvoda i usluga koje se nude. Treba nastojati obezbijediti najveću moguću produktivnost kako bi se povećala konkurentnost. Stvarati što podsticajniji poslovni ambijent na mikro i makro nivou je neophodno ako želimo povećati konkurentnost naše privrede. MBA je veoma angažovana u tom pogledu, jer razumijemo značaj konkurentnosti za razvoj ekonomije i, posljedično, za rast standarda naših građana.
POBJEDA: Da li vaša poslovna asocijacija može svojim djelovanjem sugerisati poslodavcima koji ne poštuju zakonske obaveze pri poslovanju da se odgovornije ponašaju i izvršavaju svoje obaveze?
DRAGIĆ: MBA je dio svojih aktivnosti usmjerila i na smanjenje sive ekonomije koje ima i u najrazvijenijim zemljama, ali u mnogo manjem procentu nego kod nas. Obaveza je svih relevantnih subjekata da zajedničkim aktivnostima utiču na smanjenje sive ekonomije jer su njene posljedice po ukupno stanje veoma negativne. MBA je osnovana kao poslovna asocijacija koja svoje aktivnosti usmjerava na stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta kako na nivou države, tako i na lokalnom nivou. Naši članovi dobro znaju našu ulogu u svemu tome i naš generalni stav o neophodnosti zakonitog i odgovornog poslovanja. Dakle, obaveza MBA je da probleme s kojima se u svom poslovanju suočava biznis sektor rješava na sistemskom nivou, prije svega kroz uticaj na kreiranje zakonske regulative koja pogoduje razvoju biznisa, u čemu smo, bez lažne skromnosti, svih ovih godina imali dosta uspjeha.
POBJEDA: Kako ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori?
DRAGIĆ: U odnosu na prethodni, pogotovo malo dalji period, poslovni ambijent je bez sumnje značajno unaprijeđen. Konačno, to je nešto što i zahtijeva prelazak na novi, tržišni način privređivanja. Taj vremenski tok poboljšanja uslova za razvoj biznisa MBA prati već dvadesetak godina, jer smo se prvi u Crnoj Gori počeli aktivno baviti problemom biznis barijera. Gledajući sa te vremenske distance, napredak je više nego očigledan. Ovdje ćemo ukazati na problem koji posebno pogađa početnike u biznisu i na koji oni najčešće ukazuju. Naime, i pored brojnih pogodnosti, za one koji kreću u biznis često nijesu dostupna početna finansijska sredstva, odnosno oni sami moraju da posjeduju finansijska sredstva da bi otpočeli biznis. To je nešto što se mora promijeniti kako bi se pospješio razvoj biznisa, odnosno kako bi se podstakao rast broja preduzetnika. To je tako u razvijenim ekonomijama prema kojima smo s punim pravom okrenuti. Mnogi biznisi koji su realno mogli opstati i ojačati nijesu se mogli održati zbog navedenog problema.
POBJEDA: Kakva je saradnja MBA sa državnim i organima lokalne samouprave? Koliko su Vlada i opštine spremne da čuju i uvaže glas i prijedloge poslovne asocijacije na čijem ste Vi čelu?
DRAGIĆ: Saradnja sa državnim i organima lokalne samouprave kreće se uzlaznom linijom i sve se više unapređuje. Naravno, sve to može biti i bolje i efikasnije, ali je važno da se pokazuje spremnost da ti odnosi budu što kvalitetniji. Generalno, predstavnici državnih i lokalnih organa sve više uviđaju značaj poslovnih asocijacija za prevazilaženje problema i sve su više spremni da naše sugestije i prijedloge uvaže. Preciznije rečeno, sve nas više doživljavaju kao ravnopravne partnere, što je neophodan uslov da naši poslovni odnosi dobijaju na kvalitetu. To je veoma važno, jer se na taj način dolazi do najoptimalnijih rješenja za biznis.
Obaveza poslovnih asocijacija je da budu poslovno upornije i angažovanije u smislu ostvarenja onoga što predlažu, jer je to u interesu razvoja biznisa, a to znači u interesu našeg ukupnog razvoja. Sigurni smo da će uloga i uticaj poslovnih asocijacija u rješavanju problema s kojima se suočava privatni sektor sve više rasti, kao što je slučaj u najrazvijenijim ekonomijama. Mi nemamo rezervni privatni sektor, zato učinimo sve da postojećem stvorimo optimalne uslove za razvoj, jer jedino takav pristup obezbjeđuje siguran napredak našeg društva i države.
