Prijedlog dopuna Ustava, koji bi poslanički klub Demokratskog fronta uskoro trebalo da preda Ustavnom odboru, a kojim traže da se srpski jezik, uz crnogorski, normira kao drugi službeni jezik, da se pored postojeće državne zastave uvede I trobojka iz 1905. godine, kao i da se skrati himna, za pravnika i istoričara Novaka Adžića je političko propagandna poruka koja nema realnog uporišta.
"To je politički tendenciozna poruka kojom oni uslovljavaju promjene Ustava da bi se nastavio promovisati velikosrpski projekat iz Srbije koji ima uporište u samoj Crnoj Gori i da bi se time nihinizirala i devastirala Crna Gora", kaže Adžić.
Ustavne promjene su složen i zahtjevan proces, koji, kako kaže Adžić, podrazumijeva vrijeme, ali i podršku velikog broja poslanika. Iako iz DF-a tvrde da je u pitanju dopuna, a ne promjena Ustava, Adžić nema dilemu.
"Neophodno je prema slovu modernog Ustava 25 poslanika da predloži tu inicijativu da bi to ušlo u dnevni red, da bi se pristupilo promjenama Ustava potrebno je da za to glasa dvije trećine poslanika Skupštine, to je više od 66 posto. To nije njihova odluka, to je podmetačina jer se radi o promjeni Ustava", smatra Adžić.
Uz to, sve i da poslanici usvoje izmene, da bi odluka o mijenjaju Ustava bila validna, mora dobiti potvrdu i na referendumu.
"To znači da oko 360.000 ljudi, ako bi Skupština usvojila dvotrećinskom većinom tu odluku, treba da je, da bi postala pravno validna, glasa na referendumu, a to je daleko do ne samo naučne nego i političke fantastike", ističe Adžić.
Na tom fonu su i u vladajućoj partiji. Član Ustavnog odbora Milorad Vuletić kaže da inicijativu nijesu dobili, ali i da je ona skretanje pažnje sa mnogo važnijeg puta.
"Zahtjev kao zahtjev je naravno legitiman, ali je njegova sudbina sporna. Iz više razloga. Građani su se na referendumu 2006. izjasnili kakvu državu žele. Mišljenja sam da je ova iniciativa pokušaj skretanja sa obaveza u radu odbora za izborno zakonodavstvo, od strane ovih inicijatora. Moj lični stav je dakle, ali i politički da realizacija ovog zahtjeva zahtijeva komlikovanu proceduru i da je unaprijed po meni, osuđena na neuspjeh", ocijenio je Vuletić.
Tako je i što se tiče SDP-a. Njihov stav o mijenjaju Ustava u dijelu identitetskih pitanja je, kažu jasan.
"I nije se mijenjao. Kao što smo bili protiv promjena Ustava u tom dijelu, kada su se sa DPS-om dogovarali uvodjenje narodne zastava i srpskog jezika kao službenog, tako smo protiv i danas. Smatram da Ustav pruža dobar institucionalni okvir i ove teme osim što nepotrebno troši vrijeme nepotrebno skreće pažnju sa životnih tema", kaže Bojan Zeković iz SDP-a.
Demokrate ne žele da komentarišu inicijative DF-a, a o inicijativi tog političkog saveza Poseban klub poslanika izjasniće se, kako su nam saopštili, kada je dobiju. Isto će uraditi i poslanici SNP-a, ali nam je u telefonskom razgovoru lider te partije Vladimir Joković kazao da misle da bi u Crnoj Gori svaka nacionalna manjina trebalo da ima ista prava, i da to postojeći Ustav nije definisao na najbolji način. Podsjetimo, Ustavne izmjene su uslov da bi Demokratski front učestvovao i glasao za najavljene izborne reforme.
