Ona ističe da je nacrt budžeta za 2020. godinu u pripremi i da je, prema njenim saznanjima, obezbijeđen novac za određeno povećanje plata.
Krivokapićeva navodi da zavisi od njih da li će uspjeti da dođu do povećanja, jer se godinama budžet povećava za 100.000.000 eura, a medicinskim radnicima je samo jednom plata uvećana pet odsto.
“Nesporno je da zdravstvenim radnicima plate moraju biti povećane. Mi ne govorimo o 10 odsto jer s tim nećemo biti zadovoljni. Svaka branša ima svoje zahtjeve, radimo 24 sata svakog dana u godini, nemamo slobodne vikende, niti ljeti dugi godišnji odmor. Shodno tome naši zahtjevi i potrebe su drugačiji. Mi tražimo da se naše zgrade izjednače sa zaradama zaposlennih u javnom sektoru na osnovu Zakona o zaradama u javnom sektoru. Tamo je koeficijent složenosti daleko veći nego u zdravstvu. Tražimo da se koeficijent poveća, da bude za doktore od 16 do 18, za doktore opšte prakse 12 i medicinske sestre sedam. Tražimo da se povećaju plate od oko 150 eura za medicinske sestre, 200 eura za specijaliste i 300 eura za supspecijaliste”, kazala je Krivokapić.
Navodi da su zemljama u okruženju koje su bile u tranziciji, kao i mi, povećane zarade svim medicinskim radnicima.
“Države su same davale određena rješenja i periodično povećavale plate medicinskim radnicima. Kod nas su zbog fiskalne konsolidacije zabranili povećanje plata i to ističe u januaru 2020. godine. Mi izlazimo s konkretnim rješenjima i sješćemo s predstavnicima Ministarstva zdravlja i Vlade kako bismo se dogovorili na koji način da nam se povećaju primanja. Imamo uvjeravanja da o tome rade sad, nakon dolaska s odmora. Čekamo da vidimo kakva su njihova rješenja. Tražimo povećanje startnog koeficijenta, a tražićemo i da se poveća obračunavanje prekovremenog rada, dežurstava i rada po pozivu. Vrlo često imamo takva zaduženja i rad poslije 22 časa uveče”, ističe Krivokapićeva.
Ona objašnjava da ne govore o procentu, već traže konkretna povećanja plata svim medicinskim radnicima jer, kako kaže, na taj način jedino funkcioniše sistem tokom čitavog dana.
“Dok god imamo nedostatak kadra, to se nadomješta angažovanjem postojećih ljekara i zato tražimo izjednačavanje koeficijenatau granskom kolektivnom ugovoru sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. U Rumuniji su plate već povećane 120 odsto, što nije bilo dovoljno njihovim ljekarima da ostanu da rade u svojoj zemlji. Kosovo je povećalo plate 100 odsto i imaju daleko veće zarade nego mi. Srbija povećava plate medicinskim sestrama 12 odsto, Hrvatska osam odsto. To su povećanja u nizu. Mi smo predlagali da se plate povećaju na svako pola godine, ali nijesmo imali razumijevanja za taj predlog. Premijer Duško Marković je najavio da je na redu povećanje plata doktorima i nastavnicima, vidjećemo da li će se to ispuniti”, kaže Krivokapićeva.
Mladim doktorima omogućiti dostojan život
Ljiljana Krivokapić ističe da je odliv kadra veliki problem i za Crnu Goru, ali da se većim zaradama mogu zadržati stručnjaci.
“Na najmanju moguću mjeru treba smanjiti odlaske doktora. Razvijene države su Meka za nas koji imamo znatno manje zarade u svojim državama, za mlade ljude koji su puni elana i želje da uče i bolje zarade. Svako ima pravo da to uradi, ali država mora da preduzme korake da se to ne događa. Treba da ponudi posao mladim ljudima, bolje plate i omogući im usavršavanje i napredovanje. Mladim doktorima treba da riješi stambeno pitanje kako mladi bračni parovi ne bi odlazili iz države. Mi ćemo se zaista truditi da mlade kolege ostanu u svojoj zemlji”, navodi Krivokapićeva.
