Cijena skače iz sata u sat: Nafta skuplja 20 odsto

Proizvodnja u Saudijskoj Arabiji je prepolovljena, a cijela planeta se trese, koliko će napad na saudijske naftne bušotine, odnosno rafinerije, uticati na njihovu ekonomiju.

Dva dana nakon što je izveden napad na naftna postrojenja Saudi Aramko, svjetski ekonomski i politički moćnici diskutuju o tome kakve će posljedice to imati na uzdrmano naftno tržiste, odnosno kako će se razviti situacija poslije tvrdnji SAD da Iran stoji iza napada, a ne Huti koji su preuzeli odgovornost.

SAD su objavile satelitske snimke, kao i tvrdnje obavještajaca da je Iran krivac za napade na saudijska naftna postrojenja, prenosi BBC.

Iran odbacuje bilo kakvu umješanost u subotnje napade, za koje su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici Huti, koje inače Iran podržava, ali neimenovani američki zvaničnici su u razgovoru sa američkim i stranim novinarima naveli da pravac i obim napada dovode u sumnju na umješanost Huta.

Predsjednik Donald Tramp izjavio je da su SAD spremne "kao zapeta puška" za potencijalni odgovor na napade na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.

U Teheranu su, uz oštar demanti, upozorili da su vojne baze i brodovi SAD u dometu njihovih raketa, Huti tvrde da su oni odgovorni, dok predstavnici Velike Britanije, Kine, Francuske i Njemačke osuđuju, napad ali ističu da treba utvrditi ko je zaista odgovoran.

Iračke vlasti poriču da je njihova teritorija iskorišćena za izvođenje napada na naftne objekte u Saudijskoj Arabiji, a kako prenose mediji, u međuvremenu je američki državni sekretar Majk Pompeo telefonom razgovarao sa iračkim premijerom Adelom Abdulom Mahdijem, ali nije precizirano o čemu se razgovaralo.

Britanske vlasti saopštile su da nijesu sigurne u to ko stoji iza napada.

Kina se oglasila rekavši da ne može pripisati krivicu nikome bez činjenica.

Kuvajtske vlasti saopštile da isprobavaju nadzor dronovima dok Ujedinjeni Arapski Emirati čekaju da se Saudijci izjasne povodom napada.

Francuska osudila napade na saudijska naftna postrojenja, kao i šef njemačke diplomatije Hajko Mas.

U međuvremenu, na tržištu je skočila cijena nafte prvo za 19 odsto ali se potom skok cijena stabilizovao na 10 odsto, pošto je napad na najveću fabriku za preradu nafte Aramko u Saudijskoj Arabiji smanjio proizvodnju za više od 5,7 miliona barela sirove nafte dnevno.

To je najveći skok cijena tog energenta od 1991. godine.

Nakon početnog skoka, cijene sirove nafte su se stabilizovale, a trgovci analiziraju moguće dugoročne implikacije.

Američki predsjednik je odobrio korišćenje američkih zaliha nafte za hitne slučajeve kako bi se osigurale stabilne količine.

Južna Koreja je takođe saopštila da će razmatriti puštanje u promet nafte iz svojih strateških rezervi ako se okolnosti oko uvoza sirove nafte nakon napada na Aramko pogoršaju.

Ministar energetike UAE izjavio da ta zemlja ima rezerve nafte.

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak ne isključuje mogućnost revizije parametara sporazuma postignutog između saveza poznatog kao OPEK+ zbog napada bespilotnih letjelica na postrojenja saudijske kompanije Saudi Aramko, najveće svjetske kompanije po obimu proizvodnje nafte.

U Aziji je jutros američka sirova nafta tokom elektronskog trgovanja na njujorškoj robnoj berzi porasla za 4,89 dolara po barelu, ili za 8,9 odsto, na 59,73 dolara za barel. Cijena Brent sirove nafte, koja predstavlja međunarodni standard za naftu, porasla je 6,02 dolara po barelu, ili 10 odsto, na 66,25 dolara po barelu, javlja AP.