Iz Ministarstva poljoprivrede Pobjedi su potvrdili da Albanija nije ispoštovala Konvenciju o vodama koju su dvije vlade potpisale prošle godine u Skadru. Predsjednik crnogorske vodoprivredne komisije za saradnju sa Albanijom i generalni direktor Direktorata za vodoprivredu Momčilo Blagojević kazao je da će naša država koristiti okvire definisane međunarodnim pravnim aktima.
PROTOKOL - Pokrenućemo sve mehanizme za rješavanje ovog problema, obavještavajući nadležne sekretarijate Helsinškog komiteta i Espo-a i Evropsku komisiju o aktivnostima na Cijevni koji potencijalno mogu imati negativne efekte na Crnu Goru – kazao je Blagojević. Objasnio je da međunarodno pravo definiše protokole, zakonske okvire i načela, na kojima se bazira upravljanje prekograničnim vodotocima.
- Imamo Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama ili Helsinška konvencija) koja je usvojena 1992. godine u Helsinkiju i podstiče jačanje bilateralne saradnje u upravljanju prekograničnim vodama. Potpisnici te Konvencije su i Crna Gora i Albanija, a ona je ujedno bila i osnov za pripremu Okvirnog sporazuma za upravljanje prekograničnim vodotocima između Crne Gore i Albanije, potpisanog 3. jula 2018. godine u Skadru, na zajedničkoj sjednici vlada dvije drževe – istakao je Blagojević. On dodaje da Konvencija predviđa formiranje zajedničkih tijela na osnovu potpisanih sporazuma između država koje dijele vodotoke, što je u slučaju Crna Gora
– Albanija ispoštovano formira njem Međudržavne komisije za upravljanje vodnim resursima između Crne Gore i Al banije odmah nakon potpisivanja Okvirnog sporazuma. - Konvencija propisuje i redovno informisanje susjedne strane o aktivnostima koje se planiraju i dijalog o uticaju istih na nizvodnu državu ili države. U ovom slučaju Konvencija nije ispoštovana od strane Albanije – kazao je Bulatović.
On podsjeća da je Crna Gora prošle godine, odmah po saznanju da se grade mini hidroelektrane na rijeci Cijevni na državnoj teritoriji Republike Albanije, shodno međunarodnom pravu kao i potpisanim međunarodnim konvencijama, u prvom redu Espoo i Helsinške konvencije, zatražila punu informaciju od albanske strane zbog potencijalnog međugraničnog uticaja na životnu sredinu Crne Gore.
- Crna Gora i Albanija kao zemlje kandidati za punopravno članstvo u Evropsku uniju, moraju raditi na implementaciji Okvirne direktive o vodama, koja je krovni pravni akt za upravljanje vodama na nivou Evropske unije. Direktiva takođe tretira slivove rijeka, sa posebnim akcentom na preko granične vodotoke, gdje države moraju da rade na pripremi Planova upravljanja rječnim slivovima, kao i redovnog informisanja o stanju istih na svojoj teritoriji, što u ovom slučaju takođe nije ispoštovano od strane Albanije, a znamo da je Okvirna direktiva o vodama jedan od ključnih parametara za otvaranje poglavlja 27 – Životna sredina – kazao je Blagojević.
On je precizirao da je na sastanku Međudržavne komisije zakazanom za 19. septembar kao prva tačka dnevnog reda predviđena diskusija o izgradnji minihidroelektrana na rijeci Cijevni u Albaniji.
- Dijalogom sa albanskom stranom i dobijanjem odgovora na određene nedoumice koje trenutno crnogorska komisija ima oko dostavljene dokumentacije iznijeće se definitivan stav Komisije po ovom pitanju – istakao je Blagojević. Na naše pitanje da li se može graditi hidroelektrana bez saglasnosti druge države u ovom slučaju kada je u pitanju rijeka Cijevna on je naglasio da u skladu sa međunarodnim pravnim aktima, korišćenje vodnih resursa na način koji može rezultirati uticajem na sam vodotok, nije moguće bez sprovođenja javne rasprave i konsultacija sa susjednom nizvodnom državom (ovdje spada izgradnja objekata, ispuštanje otpadnih voda, eksploatacija i dr).
STRATEGIJE - Početku bilo kakvih aktivnosti mora prethoditi i priprema određenih strategija, koje takođe moraju imati međudržavne konsultacije, ovdje prije svega mislimo na Strategiju o razvoju energetike, Planove upravljanja vodama, Strategiju o vodama. Shodno tome, albanska strana je po pravilu trebalo da konsultuje, uključi i dobije te uvaži mišljenje Crne Gore prije samog početka izgradnje, odnosno još u fazi planiranja sistema mini hidroelektrana, zbog izuzetno visokog kumulativnog uticaja kako na naše vodne bilanse tako i na biodiverzitet na području koje ima sve elemente tzv. Emerald područja – poručio je Blagojević.
Na sjednici Vlade Crne Gore u četvrtak donijeta je Odluka o izmjeni i dopuni sastava Crnogorske komisije za saradnju sa Republikom Albanijom u vodoprivrednim odnosima. Vlada je konstatovala ,,da nadležni organi Republike Albanije nijesu blagovremeno, adekvatno ni argumentovano odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izjašnjenju o mogućem prekograničnom uticaju projekta izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Cijevni u Republici Albaniji“. Iskazana je odlučnost da Crna Gora, nastavljajući da njeguje prijateljske i dobrosusjedske odnose kao jedan od temelja naše vanjske politike, dodatno pokrene sve raspoložive mehanizme definisane međunarodnim konvencijama, direktivama i protokolima koji su obavezujući za sve države potpisnice ovih međunarodnih akata i koje na do kraja jasan način uređuju međunarodne vodne odnose.
