Naime, najveći izazov za opozicione političare nisu sistematski napori aktuelne vlade da im zabrani učešće na političkom takmičenju samo zato što su se usudili da mobilišu građane koji shvataju značaj demokratije za jedno društvo. Mnogo kompleksniji zadatak jeste izboriti se sa kolektivnim osjećajem beznađa koji blokira svaki napor u pravcu promjene statusa "kvo" i marginalizuje aktere koji se usuđuju da misle drugačije.
Zato bi se moglo reći da je ruska opozicija koju je u nedjelju predvodio Aleksej Navaljni u tom pogledu uradila dobar posao, i to poslije dvomjesečnog protestnog maratona u glavnom gradu Rusije.
Istini za volju, zvanični rezultati izbora nisu pretjerano spektakularni. Treba imati u vidu i to da su iberalni kandidati, satjerani u ćošak, morali da pribjegnu nesvakidašnjoj strategiji "pametnog" glasanja.
Uprkos tome što je najveći broj glasova otišao Komunističkoj partiji i dvijema manjim strankama za koje se ne može tvrditi da su u potpunosti nezavisne od uticaja Kremlja, ne može se poreći da su dobri rezultati obezbijedili veći legitimitet Navaljnom i ostalim opozicionim liderima u prijestonici Rusije.
Promjene u zemlji Vladimira Putina, čini se, stižu veoma sporo. Kratke epizode optimizma obično se završavaju katastrofalno. No, izgleda da ovog puta postoji razlog za vjerovati da će entuzijazam koji je Navaljni ubrizgao opoziciji i jednom dijelu stanovništva biti dobar osnov za politički zaokret.
Kremlj definitivno ima razloga za strah, ako je vjerovati anketi koju je nedavno uradio nezavisni centar Levada. Tom prilikom je 37 odsto Moskovljana izjavilo da podržava proteste, a 27 odsto njih je bilo protiv istih. Kako tvrdi "Politiko", ovo je izuzetna velika cifra ako se uzme u obzir da je riječ o veoma centralizovanoj državi u kojoj opstanak političkog režima zavisi od toga ko kontroliše kapital.
U kontekstu prošlonedjeljnih izbora, nemoguće je oteti se utisku da i ostali regioni slijede primjer ruskog glavnog grada. Vladajuća stranka je možda pobijedila na većini regionalnih izbora koji su se takođe održali u nedjelju, ali je istovremeno izgubila brojna mjesta u lokalnim odborima širom zemlje. Na primjer, na teritoriji Habrovska je vladajuća Jedinstvena Rusija osvojila samo dva od ukupno 36 mjesta u regionalnoj skupštini koju je prethodno kontrolisala.
Izvjesno je da se predsjednik Putin suočava sa padom popularnosti, te je sada samo pitanje kako će sa ovim problemom izboriti. Kako je od aneksije Krima prošlo pet godina, a predsjednikova slava zaslužena ovim poduhvatom odavno izbledjela, Kremlj je pokušao da pridobije građane ulaganjem u rekonstrukciju moskovskih ulica i saobraćajne infrastrukture.
Ovaj potez je bez sumnje pretvorio Moskvu u atraktivan grad, možda najmoderniji u nekadašnjem Sovjetskom Savetu, ali to nije značajno uticalo na smanjenje protestnog raspoloženja. Zapravo, nedostatak transparentosti u pogledu obnove grada u kombinaciji sa rastućom korupcijom dodatno je naljutilo ruske građane.
Kao jedno od potencijalno dobrih rješenja za Vladimira Putina nameće se postizanje mirovnog sporazuma sa Ukrajinom za okončanje oružanog sukoba na području Donbasa. To bi, po svemu sudeći, moglo da označi kraj politike isključivanja Rusije iz međunarodne zajednice.
Pretres 150 kuća i kancelarija pristalica opozicije
U međuvremenu, ruske bezbjednosne službe izvršile su u četvrtak najmanje 150 pretresa kuća i kancelarija koje pripadaju pristalicama kritičara Kremlja Navaljnog, napisao je Leonid Volkov, njegov saradnik, na društvenim medijima.
- Ukupan broj pretresa je preko 150, a u racije je bilo uključeno čak 1.000 službenika ruske policije - dodao je Volkov.
Pretresi su izvršeni četiri dana nakon što je ruska vladajuća stranka izgubila trećinu mandata u skupštini grada Moskve i pretrpjela neuspjehe na drugim mjestima, ali ipak zadržavajući svoj dominantni položaj u Rusiji, prenosi Rojters.
