“Nalazi sprovedenog istraživanja javnog mnjenja ukazuju da su stavovi javnosti po pitanju povjerenja u pravosudni sistem podijeljeni, ali i da preovlađuje udio onih koji nemaju povjerenja u pravosuđe. To je u korelaciji i sa izraženom percepcijom postojanja nesavjesnih postupka poput korupcije, uticaja politike na sud i tužilaštvo i dugog trajanja postupka, na što ukazuje dvije trećine ispitanika, dok jedan broj navodi i lošu kadrovsku i neadekvatnu kaznenu politiku, te konflikt interesa”, navodi se u Analizi.
Kako se zaključuje, pravni okvir koji tretira pitanje transparentnosti pravosuđa prati standarde i dobre prakse iz uporednih pravnih sistema, ali je potrebno raditi na stalnom unaprijeđenju ove oblasti, a posebno imajući u vidu razvoj tehnologije i sredstava komunikacija, navodi se u zaključcima opsežne studije.
Većina građana smatra da su saopštenja za javnost sudstva i tužilaštva teško razumljiva onima koji nisu pravnici ili su potpuno nejasna dominantnoj većini građana.
Istraživanje ukazuje i da građani u ogromnoj većini smatraju da bi sudije i tužioci morali daleko više da se obraćaju javnosti i da po relevantnim pitanjima daju stručna mišljenja.
Predstavnici medija imaju prilično negativne asoscijacije na pravosuđe, a ukazuju i na zabilježenu selektivnost u procesuiranju slučajeva.
Neki su bili kritični i prema sebi uz zaključak da ima i nestručnog izvještavanja od strane medija čime se javnost navodi na pogrešne zaključke.
“Sadašnju sliku u javnosti vjerovatno najviše kreiraju informacije koje nisu potekle od pravosudnih organa, a što uglavnom nije pozitivno za samo pravosuđe. Sudije i tužioci sami najpozitivnije ocjenjuju napore i dobru volju svojih kolega, odnosno zapošljenih na svim nivoima pravosuđa, da naprave poboljšanja koja će osjetiti i građani kao sopstvenu korist. Istovremeno, oni kao negativnu stranu ističu veliki pritisak javnosti i izvršne vlasti na odluke koje se donose u pravosuđu”, navodi se izmedju ostalog u Analizi.
