Prestižna smotra dizajna, arhitekture, tehnologija i inovacija počinje u oktobru 2020. godine i trajaće šest mjeseci tokom kojih se očekuje da će milionska publika vidjeti paviljone u Dubaiju. Šestočlani tim autora na čelu sa arhitektom Matijom Vukovićem dizajnirao je izabrano konkursno rješenje čiji je cilj da kroz savremeni okvir predstavi Crnu Goru, približe njen civilizacijski doprinos, ali i da ukaže na njene resurse i potencijale.
POBJEDA: Na koji način će crnogorski paviljon prezentovati planirani sadržaj, što je to što će biti u prilici da vide posjetioci i kako je uopšte došlo do toga da tim koji je okupio konkuriše sa svojim viđenjem prezentacije na EXPO-u?
VUKOVIĆ: Prilično spontano smo se okupili, kao rezultat neformalnog razgovora par učesnika tima, nakon objave konkursa na društvenim medijima. Prvenstveno je dogovoreno učešće arhitektonskog dijela tima, da bismo, nakon analize raspisa konkursa, došli do zaključka da zadatak izlazi iz okvira arhitektonskog projekta. Nakon toga, odlučili smo da oformimo interdisciplinarni tim, sastavljen od kreativaca koji već godinama žive u inostranstvu i angažovani su na autorskim projektima.
U kratkom roku, za potrebe projekta, cijela ekipa (iz tri države) se okupila u Ljubljani, u kojoj se odvijala većina kreativnog procesa, a naš najveći izazov je bila relativno opširna tema ,,Održivost“. Upravo smo najviše vremena posvetili semantičkoj analizi ,,održivosti“, odnosno svim njenim aspektima i konotacijama, koje smo nakon toga nastojali da interpretiramo kroz prizmu crnogorske kulture, istorije i dostignuća. Ukratko, željeli smo da ispričamo priču o Crnoj Gori na jedan savremen način, priču o kontinuitetu postojanja vizionarske misli i civilizacijskog djelovanja, koji u spoju s nesvakidašnjim prirodnim i kulturnim bogatstvom, za rezultat imaju održivost na više nivoa (standard, ravnopravnost i ekologija).
Predstavljanje milionskoj publici
POBJEDA: Koliki je značaj manifestacije kakva je EXPO? Kada se pomene, prva asocijacija je arhitektura. U suštini, koncept je mnogo širi...?
VUKOVIĆ: EXPO (svjetski sajam) je jedna od najznačajnijih manifestacija sa tradicijom dugom gotovo 170 godina.
Sa očekivanom posjetom od više miliona ljudi različitih profila i sa svih kontinenata, on predstavlja izvanrednu priliku da se svaka od zemalja predstavi na najbolji mogući način, u domenu naučnih i industrijskih dostignuća, razvoja tehnologija i, a što je naročito važno za našu državu, prirodnih resursa, turističkih i investicionih potencijala. Dakle, po mom mišljenju, prilika da višemilionskoj publici bude predstavljena zemlja od nepunih 625.000 stanovnika govori sama za sebe.
Samim tim, bilo bi veoma pretenciozno posmatrati ovu manifestaciju kao igralište za arhitekte, iako je to jedna od prvih asocijacija na pomen EXPO-a. S obzirom na kompleksnost sadržaja i poruka koje nastojimo poslati veoma je bitno da se pored prostora, istovremeno promišljaju i razvijaju svi ostali aspekti, od scenarija upotrebe prostora, preko razvoja svake od tematskih cjelina, zaključno sa programom koji će biti organizovan u tih šest mjeseci, ali i uniformama, suvenirima i svim pojedinostima koje predstavljaju sastavni dio iskustva posjete našem paviljonu. Stoga, u konkretnom slučaju jasno je da su u pitanju simultani i sinhronizovani procesi.
POBJEDA: Koliko ima distrikta u okviru izložbe i da li je javnost i približno upućena u kojoj je mjeri prisustvo na jednoj takvoj smotri koja traje pola godine bitno za imidž zemlje, razvoj turističke ponude, investicija, razvoja tehnologija...?
VUKOVIĆ: U okviru sajta postoje tri distrikta (podteme): Mobilnost, Mogućnosti i Održivost, u koji spada naš paviljon.
POBJEDA: Koje su to temeljne tačke bile polazište za prezentaciju?
VUKOVIĆ: Svjesni da EXPO, kao manifestacija, pored prikaza subjektivnog pogleda na zadatu temu „održivosti“, ima za cilj promociju inovacija, nastojali smo da ukažemo na širinu toga pojma, na primjerima crnogorske inovativnosti kroz vjekove. Vrijedi pomenuti samo neke od primjera poput prve državne štamparije u Evropi, Crnojevića štamparije, u kojoj je prva knjiga štampana samo godinu nakon otkrića Amerike (1493. godine), i Deklaracije o ekološkoj državi, pisane četvrt vijeka prije Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama (1991).
U tim paradigmatičnim momentima crnogorske istorije i naroda, u više navrata smo se dokazali kao društvo ideala, progresa, svjesnih i savjesnih ljudi i na taj način izašli iz okvira lokalnog, pa i evropskog. To predstavlja dobar uvod u borbu sa neinformisanošću ljudi i negativnom percepcijom Crne Gore (gledane kroz neslavne događaje nedavne istorije regiona), nastavljenu prikazom jedinstvenog kulturnog nasljeđa, nesvakidašnjih prirodnih ljepota i privrednih potencijala, koji za cilj imaju promociju Crne Gore kao jedne od najatraktivnijih, svjetskih investicionih i turističkih destinacija.
Osnovna ideja našeg paviljona se temelji na pozivanju odgovornosti pojedinca prema prirodi. Samim tim, u centar našeg koncepta postavljamo čovjeka, koji je kao ključni element društva, odgovoran jednako za sadašnjost, kao i za svijet u kojem će živjeti buduće generacije. Željeli smo da pošaljemo poruku da je Crna Gora zemlja u kojoj vlada ravnoteža između prirode i čovjeka, zemlja čiji su ljudi odgovorni „korisnici“, ali i ujedinjeni čuvari njenih ljepota i vrijednosti.
POBJEDA: Kroz koje vrste interakcije će posjetioci moći da upoznaju ovo o čemu govorite, dakle Crnu Goru, njene vrijednosti i potencijale?
VUKOVIĆ: Konkursnim radom, naš tim je definisao sadržaj i metode predstavljanja na nivou idejnog rješenja. Dakle, u pitanju je veoma kompleksan proces kreiranja iskustva posjetilaca, pa samim tim on postaje integralni dio arhitektonskog rješenja. Upravo iz tog razloga u prethodnom periodu smo aktivno radili na razradi arhitekture, ali i sadržaja paviljona, za čije potrebe će u daljem procesu biti angažovana odgovorna lica i konsultanti različitih struka.
Krajnji cilj je da svakom posjetiocu, nezavisno iz kog kraja svijeta dolazi, u par minuta obezbijedite dovoljno informacija o Crnoj Gori, odgovorite na zadatu temu, a ujedno i nađete način da ostanete zanimljivi i autentični (podsjetimo, EXPO Dubai 2020. će ugostiti skoro dvije stotine paviljona).
Fasada paviljona Crne Gore na Expo Dubai 2020U našem slučaju posjetioci će kombinacijom jasne naracije, na više nivoa, kroz upotrebu tradicionalnih i savremenih digitalnih metoda predstavljanja (projekcija, 3d projekcija, AR, VR iskustva, itd.), zatim aktivacijom preostalih čula, sluha, mirisa, dodira, imati priliku da dožive jedno dinamično i cjelovito, a nadamo se i nezaboravno iskustvo, nakon kog će poželjeti da posjete, promovišu ili investiraju u Crnu Goru.
POBJEDA: Ko je sve dao autorski pečat konačnom proizvodu i na koji način je odabran autorski tim; i kako se onda sve to uvezuje, odnosno „pakuje“ u prezentaciju koja je nit između tih cjelina?
VUKOVIĆ: Autorski tim čine mladi profesionalci iz više (srodnih) struka poput: režije (Katarina Bulajić), modnog dizajna (Tijana Todorović), grafičkog dizajna (Dejan Batrićević) i naravno arhitekture (Ivana Barišić, Anja Trtić i Matija Vuković).
S obzirom na to da su svi učesnici moji prijatelji ili saradnici, višestruko nagrađivani i prepoznati izvan granica matičnih zemalja, izbor članova tima je bio lak, a ovaj ,,eksperiment“ se pokazao kao veoma uspješno i rijetko zabavno iskustvo, u kom smo svi imali priliku da izađemo iz okvira svoje profesije. Nakon inicijalne razrade koncepta, u kojoj smo svi uzeli učešća, svako je dobio zadatak da u domenu svoje struke odgovori na temu paviljona i da, pri tom, ostane dosljedan vizuelnom jeziku paviljona (u ovom slučaju, putanje ispletene od vunenih niti).
Koristeći taj vizuelni izraz, nastojali smo da dočaramo atmosferu crnogorskih pejzaža, reinterpretiramo crnogorsku nošnju i motive i ispričamo događaje iz crnogorske istorije. Sveden jezičko-stilski izraz i savremen manir oblikovanja i naracije šalju poruku da je Crna Gora moderno društvo sa bogatom istorijom, koje ide u korak sa vremenom, ne robujući dogmama prošlih vremena.
POBJEDA: Blagosloveni smo prirodom, a jesmo li svjesni resursa koji nas okružuju? Puno je primjera devastacije. Nije li vrijeme da podvučemo crtu, primijenimo drugačiji koncept. Na koji način ovakve izložbe mogu da pomognu da osvijestimo značaj održivosti i promovišemo i valorizujemo ono čime smo bogati?
VUKOVIĆ: Za devastaciju je jako teško kriviti pojedinca ili čak i jednu generaciju, s obzirom na to da se radi o višedecenijskom ili pak viševjekovnom procesu, u kom aktivno učestvuje većina svjetske populacije. Problem nastaje u momentu kad regenerativni mehanizmi prirode i resursi kojima raspolaže, ne mogu da ,,isprate“ potrebe i navike ljudi. Upravo iz tog razloga, naš paviljon ima za cilj da natjera posjetioce da preispitaju svoj odnos prema prirodi, a organska proizvodnja, upotreba prirodnih materijala, održiva gradnja itd., jednom riječju, sve ono što se podrazumijevalo u doba naših predaka (i što čini dio naše postavke), predstavljaju samo početne korake na tom putu.
Treba izaći u svima dostupno borilište
POBJEDA: U javnosti je bilo kritika na način transparentnosti, selekcije i odabira autora i rješenja. Smatrate li da prigovorima ima mjesta?
VUKOVIĆ: Svaka konstruktivna kritika je dobra kako za pojedinca, tako i za društvo. Nažalost, svjedoci smo sve većeg broja kritika iza kojih se ne krije dobra namjera i iz kojih je veoma teško izvući bilo kakav logičan i koristan zaključak.
Takve, slobodno mogu reći, populističke kritike ne zaobilaze ni svijet umjetnosti i arhitekture i smatram da ne zavrjeđuju pažnju ozbiljnih ljudi. Štaviše, ukoliko ste imali priliku da boravite na tribini sportskog gledališta, jasno će Vam biti na šta me podsjećaju takvi komentari: ukratko, riječi ljudi koji nijesu imali snage i talenta da izađu na (u ovom slučaju) svima dostupno borilište, ali se osjećaju pozvanim da daju svoj sud o nečemu što nijesu imali prilike ni da vide.
Kao autor rada, zadržaću se na ovome i reći samo da sam veoma zadovoljan da je u pitanju ,,internacionalni, anonimni, konkurs“ u kom je naš tim ostvario pobjedu u konkurenciji 29 radova, od kojih su 19 bili od autora sa prostora izvan Crne Gore
I. PERIĆ
