O predstojećem skupu i poziciji crnogorskog jezika u sistemu crnogorske kulture za Pobjedu govori sekretar Organizacionog odbora i predavač na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Novica Vujović.
POBJEDA: Prema kom kriterijumu su birani učesnici i teme skupa?
VUJOVIĆ: Koncepcija Cetinjskih filoloških dana takva je da se po principu slobode i širine prodora u istraživani korpus, po kriterijumu pouzdanih naučnih rezultata, dakle struke i argumenata - biraju učesnici ove konferencije. S obzirom na to da se u nas na konferencije uglavnom pozivaju istomišljenici i da takvi skupovi ne dadnu autentičnu sliku naučne misli, Cetinjski filološki dani izuzetak su budući da će okupiti naučnike što različito gledaju na neka pitanja savremenoga stanja u štokavskim jezicima. Neke od osporavatelja crnogorskoga jezika privukao je visoki naučni renome cetinjske konferencije i stalo im je da na takvome mjestu razmijene mišljenje s kolegama s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Izbor tema ponudiće referate o djelima usmene književnosti, o srednjovjekovnoj pismenosti, srednjovjekovnome književnom nasljeđu južnoslovenskoga prostora, iz crnogorske i slovenske dijalektologije, zatim djela crnogorskih i južnoslovenskih pisaca, djela i pojave iz svjetske književnosti, kulturne istorije itd. To je samo dio tema o kojima će raspravljati stručnjaci iz Amerike, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Makedonije, Hrvatske, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Slovenije, Austrije, zatim slavisti sa azijskih univerziteta itd.
U okviru simpozijuma priredićemo portret nedavno pr-minuloga montenegriste Danila Radojevića te portret jezikoslovca Stjepana Damjanovića, akademika HAZU. Stjepan Damjanović pripremio je knjigu slavističkih studija za FCJK, koja će tada biti predstavljena.
POBJEDA: Planirate li da obilježite odlazak sa životne scene standardologa Josipa Silića?
VUJOVIĆ: Cetinjski filološki dani biće i prilika da se osvrnemo makar na njegov montenegristički rad. Bio je član Redakcije časopisa „Lingua Montenegrina“, uredničkoga odbora zbornika „Cetinjski filološki dani I“, recenzent više izdanja, autor dragocjenih nam studija i pouzdan saradnik za sve ovo vrijeme. Bio je standardolog poznat mnogo šire od naših regionalnih razmjera, jedan od autora referata o neophodnosti osnivanja Instituta za crnogorski jezik i književnost te njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Uza sve ostalo, Crna Gora imala je sreću da je naučnik njegova kalibra učestvovao u stan-dardizaciji njezina službenoga jezika.
POBJEDA: Što je s vidljivošću časopisa „Lingua Mon-tenegrina“?
VUJOVIĆ: Vrijedna je spomena. „Lingua Montenegrina“ je danas najuticajniji lingvistički časopis u nas, preko kojega su dostignuća montenegristike dostupna velikome broju domaćih i inostranih čitalaca i naučnika. Podatak da jedan Dejvid Kristal objavljuje u našem časopisu ide tome u prilog. Ili, izraženo danas popularnim diskursom, svjedok je tome citiranost i korišćenje radova iz časopisa „Lingua Monte-negrina“. U međuvremenu su - o tome se ne zna dovoljno - potpisani sporazumi o saradnji s nekoliko univerziteta (SAD, Poljska i dr.). Takođe, naši iseljenici po svijetu sve su organizovaniji i odlučniji da u saradnji s FCJK organizuju kurseve crnogorskoga jezika. Prevođenje prve „Dijalektologije crnogorskoga jezika“ autora Adnana Čirgića na njemački i engleski jezik poodmaklo je, a ugled inostranih izdavača koji su taj posao preuzeli garantuje da će se do proljeća i ta dva izdanja naći u svjetskim i domaćim bibliotekama. Za montenegristiku i uopšte našu kulturu dragocjen je podatak da se u publikaciji kakva je Enciklopedija slovenskih jezika prvi put našla odrednica o crnogorskome jeziku. Enciklopedijsku odrednicu sačinio je Adnan Čirgić. Povoljna situacija za ovogodišnje Cetinjske filološke dane jeste učešće jednoga od urednika te Enciklopedije Marka Grinberga.
Opširnije u Pobjedi.
