Crnogorska opozicija sa svojim zahtjevima o formiranju tehničke vlade djeluje zbunjujuće i kontradiktorno, kaže za Novu M poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić. Podsjeća da je opozicija bila u prilici da 2016. da uđe u Vladu. Dobili su pet ministara, uz potpresjednika Vlade kao i čelne pozicije u mnogim preduzećima i obavezali se da priznaju rezultate izbora.
-Tada smo vidjeli da se jedan takav eksperiment, koliko god bio velikodušan od strane vlasti, nije isplatio, budući da opozicija, ne samo da nije priznala rezlutate izbora 2016, već je stupila u bojkot izbora i to uprkos činjenici što su tog istog dana održani izbori u Budvi, Kotoru i Andrijevici i opozicija je rezultate tih izbora priznala, budući da je bila u prilici da u Budvi i Kotoru tada formira vlast – ističe Nikolić.
Nikolić ističe i da prema građanima ne bi bilo korektno da vlast čine oni koji nijesu bili većinska volja građana, provjerena na jedinoj kredibilnoj provjeri-izborima.
Sa njim je saglasan i novinar i publicista Danilo Burzan.
Tako se demonstrira jedna vrsta političke neprincipijelnosti. Takva iskustva nas ne uvjeravaju da bi takve eksperimente trebalo ponavljati. To je jedan od argumenata. Drugi je svakako što bismo onda već bili na dobrom putu da u Crnoj Gori stvorimo jednu vrstu hibridnog političkog sistema- navodi Nikolić.
To je takođe jedna od tih političkih smijurija crnogorske opozicije – kaže Burzan.
Politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić za Novu M ističe da ovakvo ponašanje crnogorske opozicije, kojoj je, kako kaže, jedini način borbe uslovljavanje, može štetiti isključivo njima samima, dok vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista može samo da pomogne. Uslovljavanje dodaje, nema smisla.
Bojim se da će Crna Gora, ukoliko se ne promijeni to ponašanje uslovljavanja, ponovo imati izbore, koji će ponovo ubjedljivo dovesti DPS na vlast i onda će istu priču pričati narednih četiri do 20 godina – ističe Janjić.
Podsjeća Janjić na, kako navodi, čudnu situaciju na političkoj sceni Crne Gore, gdje je opozicija, prije svega predvođena Demokratama, inisistirala na formiranju Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, a kada je Odbor formiran, pravila probleme oko učešća.
Ipak, iako su nedavno imenovani članovi Odbora iz redova Demokrata, partija Alekse Bečića ponovo najavljuje bojkot Parlamenta, te izričito zahtjevaju formiranje prelazne vlade.
-Potpuno kontradiktorni ciljevi. Izborno zakonodavstvo se ne bavi mehanizmom prelaza. Mehanizmom prelaza se, recimo, u slučaju rata, bave posrednici i zavađene strane. Ovdje to nemamo – poručuje Janjić.
Sa druge strane, i Demokratski front je najavio da neće učestvovati u izbornim reformama ukoliko promjenama Ustava ne bude obezbijeđena ravnopravnost srpskom narodu, izmedju ostalog izbrisan dio himne i ako ne bude formirana tehnička vlada. On su uslovili glasanje za izborne zakone promjenom Ustava i formiranjem tehničke vlade.
-Mislim da zahtjev za tehničku vladu nije realan, jer mi u ovom trenutku nemamo političku krizu i ne vidim osnov po kojem bi moglo da se dođe do tehničke vlade, jer bi to bilo neustavno i nezakonito – zaključuje Danilo Burzan.
Sagovornici televizije Nova M zaključuju da nepremostive razlike u opoziciji dovode do ovolike neprincipijelnosti u djelovanju. Posljednju godinu obilježile su brojne svađe opozicije i ozbiljne optuzbe, najviše na relaciji Demokrate-Demokratski front, a sve zbog, kako veći dio javnosti ocjenjuje, borbe za glasove. Iako, kako pišu mediji, opozicija stalno insistira na jedinstvu, njihovi potezi djeluju kontradiktorno njihovim izjavama.
Tako je nedavno, nakon priče o pomirenju opozicije, predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović pozvala opozicionare na dogovor oko definisanja zajedničke platforme za razgovore sa predstavnicima vlasti. Međutim, poziv nije upućen Demokratskom frontu, što, kako ocjenjuju brojni analitičari, može dovesti do još konačnog raskola unutar, duboko razjedinjene, opozicije.
