„Ključni sektori u kojima Crna Gora posjeduje komparativne prednosti sa jakim potencijalom za povećanje izvoza su energetika, prehrambena industrija, metalna industrija, drvna industrija i turizam“, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.
Pored tih, važno je istaći i značaj građevinarstva i transporta, ICT i poslovnih usluga, kao sektora koji mogu pružiti neophodnu podršku strateškim sektorima.
Golubović je ocijenio da bi rizici koji bi mogli negativno uticati na ostvarenje makroekonomskih projekcija za ovu godinu, a koje se odnose na fiskalnu i finansijsku stabilnost.
„Radi se o usporavanju rasta u Evropskoj uniji, mogućem pooštravanju uslova finansiranja i regionalna politička situacija, usporavanju investicionog ciklusa mimo planirane dinamike, potencijalnim vremenskim nepogodama koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike“, kazao je Golubović.
U cilju smanjenja tih rizika, osiguranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, Golubović smatra da je neophodno ubrzati proces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastavati implementaciju mjera fiskalne konsolidacije i zadržati stabilnost finansijskog sistema, kao preduslova održive srednjoročne stabilnosti ukupnog sistema.
„Crna Gora je prepoznala niz oblasti kao ključne za obezbjeđenje budućeg održivog rasta crnogorske ekonomije, kao što je razvoj sektora energetike, zbog značajnih energetskih potencijala i obnovljivih izvora energije, odnosno sunca, vjetra i biomase, čijom se valorizacijom mogu u potpunosti podmiriti domaće potrebe za energijom i povećati energetska efikasnost“, ocijenio je Golubović.
On je naveo i prerađivačku industriju - kroz restrukturiranje preduzeća u industriji prerade boksita, aluminijuma i čelika, drvne industrije zbog kvalitetnog i jeftinog drvnog resursa, razvoj prehrambene i farmaceutske industrije koje raspolažu značajnim izvoznim potencijalom, kao i saobraćaj i razvoj efikasnog sistema transporta.
„Održivi rast ekonomije omogućavaju i sektori građevinarstva i efikasnost građevinske i stambene infrastrukture, razvoj poljoprivrede u dijelu prozvodnje organskih proizvoda, promocije i brendiranja domaćih proizvoda u cilju poboljšanja kvaliteta i konkurentnosti kao i dostizanja EU standarda kako bi se domaći proizvodi kvalifikovali za plasman na EU tržište, šumarstvo i efikasno korišćenje i upravljanje šumama“, precizirao je Golubović.
ICT sektor, kako smatra, ima značajan potencijal rasta, kroz realizaciju projekata iz oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.
Golubović je, komentarišući spoljnotrgovinski deficit države, ocijenio da su visoka uvozna zavisnost, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa neke od karakteristika spoljnotrgovinskog poslovanja.
“Deficit u robnoj razmjeni djelimično se pokriva prihodima od usluga, prije svega prihodima sektora turizma. Visoka uvozna zavisnost crnogorske privrede posljedica je slabe diverzifikovanosti izvoza, te visoke korelacije između uvoza robe i turizma”, naveo je Golubović.
On smatra da su najvažniji preduslovi za rast i održiv razvoj domaćih preduzeća adekvatan regulatorni okvir, pristup finansijskim sredstvima, smanjenje sive ekonomije i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.
„Crna Gora bilježi napredak kada je u pitanju unapređenje regulatornog okvira. Ipak, izazovi uvijek postoje i potrebno je kontinuirano raditi na njihovom prevazilaženju“, rekao je Golubović.
Tu, kako je kazao, misli na značajnu opterećenost poslodavaca troškovima rada.
„S tim u vezi, u okviru Analize poslovanja privrede 2018, koja je razmatrana sa najvišim predstavnicima Vlade, uputili smo predlog da se smanje doprinosi na zarade, te da se poveća minimalna cijena rada. Kao što znate, s tim u vezi, Vlada je povećala minimalnu zaradu na 222 EUR i smanjila doprinos za zdravstveno osiguranje dva procentna poena“, naveo je Golubović.
On smatra da treba nastaviti u pravcu rasterećenja poslodavaca, smanjenjem troškova rada, uz istovremeno proširenje poreske osnovice, kao rezultat pojačane borbe protiv sive ekonomije.
„Takođe, Komora je prepoznala da ograničenje poslovanju predstavljaju brojne takse i naknade na lokalnom nivou. S tim, u vezi inicirali smo donošenje novih zakona o administrativnim taksama i o lokalnim komunalnim taksama“, rekao je Golubović.
Prema njegovim riječima, konkurentnost preduzeća jedan je od izazova sa kojim se susreće domaća privreda.
“Upravo prepoznajući značaj jačanja konkurentnosti Vlada je usvojila Program za unapređenje konkurentnosti privrede za ovu godinu kojim je predviđeno sprovođenje šest linija finansijske podrške za unapređenje inovativnosti, uvođenje međunarodnih standarda, modernizaciju prerađivačke industrije, razvoj klastera, podsticaj direktnih investicija, te razvoj zanatstva“, smatra Golubović.
Nefinansijska podrška se, kako je dodao, odnosi na linije za pružanje mentoring usluga i razvoj preduzetništva. Uporedo će se sprovoditi dvije programske linije - Uredba o biznis zonama i promocija povećanja konkurentske sposobnosti proizvoda i usluga.
Golubović je, komentarišući donošenje Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima, kazao da je ta inicijativa potekla od Odbora udruženja trgovine PKCG, odnosno inicijativu je pokrenuo jedan broj privrednih subjekata iz sektora.
„Predstavnici sektora trgovine koji su inicirali donošenje ove odluke, iznijeli su argumente, da će neradna nedjelja u znatnoj mjeri uticati na povećanje produktivnosti rada, radnici će biti zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodiće i planirati više vremena sa porodicom, poslodavci će razviti mnogo veću društvenu odgovornost, smanjiće se troškovi angažovanja dodatne radne snage, smanjiće se tekući troškovi održavanja i redovni troškovi usluga“, ocijenio je Golubović.
On smatra da je moguće da će, posmatrano u kratkom roku, doći do smanjenja prihoda, ali u dužem vremenskom periodu prihodi će se preliti na druge dane kojima će se obavljati kupovina.
Golubović je, govoreći o novim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, kojim će oni biti zaštićeni na nivou onih u državama članicama EU, kazao da se time Crna Gora svrstala u krug zemalja EU koje u potpunosti preuzimaju najnovije direktive čijom implementacijom će se podsticati potrošačko unutrašnje tržište, obezbijediti veća sigurnost potrošača/trgovaca, olakšati poslovanje trgovaca, smanjiti troškovi za trgovca, olakšati prekogranična kupovina i poslovanje potrošača.
„Novim rješenjima će se pozitivno uticati na povećanje prodaje preko granice sa ugovorima na daljinu i ugovorima zaključenima van poslovnih prostorija sa unificiranjem prava na ravni svih država evropske zajednice“, smatra Golubović.
Sve će to, kako je dodao, omogućiti da se potrošači u Crnoj Gori osjećaju podjednako zaštićeni kao što su to potrošači u EU zemljama i da uživaju podjednak nivo potrošačkih prava.
„Predlogom Zakona preuzimaju se direktive kojima Crna Gora upotpunjuje svoju pravnu regulativu i ispunjava obaveze preuzete u cilju potpune harmonizacije propisa u procesu pristupanja EU, i prilazi korak bliže zatvaranju Poglavlja 28 - Zaštita potrošača i zdravlja“, saopštio je Golubović.
Imajući u vidu značaj rješavanja potrošačkih sporova i unapređenje te oblasti, izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača predviđeno je podsticanje vansudskog rješavanja sporova potrošača.
"PKCG je shodno Zakonu o zaštiti potrošača obezbijedila administrativno-tehničke uslove za rad Odbora za vansudsko rješavanje sporova potrošača, u kojem kao arbitri ravnopravno participiraju predstavnici preduzeća i potrošača. Odbor predstavlja vid alternativnog, efikasnog i jeftinog načina rješavanja potrošačkih sporova, koji je počeo da radi krajem 2008. godine", naveo je Golubović.
On je podsjetio da je nakon dinamičnog rasta po stopi od 4,9 odsto u prošloj godini ekonomija Crne Gore nastavila da raste i u ovoj godini.
„U prvom kvartalu zabilježen je rast od tri odsto, a imajući u vidu raspoložive makroekonomske pokazatelje trend rasta se očekuje i do kraja godine. Rastu najviše doprinose sektori turizma, maloprodaje i građevinarstva“, rekao je Golubović.
U prvih šest mjeseci ostvareno je 23,6 odsto više dolazaka i 12,5 odsto više noćenja turista nego u istom periodu prošle godine. Promet robe u trgovini na malo je u ovom periodu povećan 6,2 odsto.
U drugom kvartalu, građevinska aktivnost, mjerena vrijednošću izvršenih građevinskih radova, bilježi rast od 12,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je 27,3 odsto veća u odnosu na prvi kvartal.
„Važno je pomenuti i otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru. U prvih šest mjeseci zaposlenost je veća 8,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prvenstveno u sektoru stručnih naučnih i tehničkih djelatnosti 26,6 odsto, sektoru građevinarstva 21,3 odsto i sektoru usluga smještaja i ishrane 18,1 odsto“, precizirao je Golubović.
Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja, i početkom avgusta ove godine iznosila je 14,9 odsto, dok je u istom mjesecu prošle godine iznosila 17,9 odsto.
„Značajan uticaj na Crnu Goru, kao malu i otvorenu ekonomiju, ima međunarodno okruženje kroz kretanje kapitala i stranih direktnih investicija. Tokom pet mjeseci neto priliv stranih direktnih investicija veći je 115,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine”, zaključio je Golubović.
