– Svakako izbjegavajte visoko prerađenu i rafiniranu hranu, koja u sebi sadrži vrlo malo potrebnih hranjivih materija i nema nutritivno bogatstvo već samo daje energiju. Takozvane prazne kalorije nisu potrebne nikome, a pogotovo ne djeci koja su u rastu i razvoju i čije se tijelo i mozak razvija i potrebna im je kvalitetna hrana – objašnjava nutricionista Mirna Trumbetaš.
1. Flips
Najčešće sadrži so, hidrogenisane biljne masti, potencijalni alergen kikiriki i /ili različite začine u prahu i pojačivače ukusa. Predlog zamjene nutricioniste Karmen Matković Melki su ekspandirane žitarice poput kukuruznog flipsa bez soli i začina, rižani ili kukuruzni krekeri bez soli, flips od prosa, amaranta ili krekeri od ostalih cijelih žitarica.
2. Majonez
Sadrži žumanca i biljno ulje, ali može sadržavati i skrob i začine, zavisno od vrste proizvoda. Nema je potrebe uvoditi, umjesto nje uvedite u ishranu jaja. Postoje jako zgodne voćne alternativne majonezu kao na primjer avokado, koji zbog izvrsnog udjela omega masnih kiselina može biti izvrsna kremasto masna namirnica u receptima za bebine kašice, kaže nutricionista Matković Melki.
– Majonez je u osnovi pravljen od jaja koja su alergeni – upozorava i pedijatar Đovana Armano.
3. Viršle
Procesuirani prehrambeni proizvod koji se pravi od od svinjskog i/ili goveđeg, a sad i od pilećeg mesa, masnog i vezivnog tkiva i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 10% . Zbog niskog udjela bjelančevina ne svrstavamo ga u nutritivno vrijedan proizvod za ishranu djece, kaže nutricionista Matković Melki. Viršle i paštete, osim što sadrže masnoće i svakakve druge mesne materije koje nikako nisu primjerene za ishranu djece, sadrže i razne konzervanse (nitrate, glutamate i sl.) koji takođe mogu izazvati alergijske reakcije, kaže pedijatar Đovana Armano.
4. Pašteta
Nutricionista Karmen Matković Melki objašnjava da je pašteta proizvod od različitih vrsta mesa, masnog i vezivnog tkiva, iznutrica i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 8%. Preporuka za adekvatnu zamjenu su mesne kašice i kasnije, domaće paštete koje se pripremaju od komada kuvanog mesa, povrća, začina i biljnih ulja pa se kao nutritivno cio obrok nude djeci.
Većinom sadrže bijelo brašno, dakle obilje skroba koji daje isključivo energiju i kvasac koji može stvoriti neugodnu nadutost pa je zato bolje preporučiti pravo pecivo ili hleb uz obrok, dok krofne, kroasane i ostale proizvode treba zamijeniti domaćim keksom ili pripremljenom buhtlom, savjetuje nutricionista Mirna Trumbetaš.
6. Slatkiši
Rafinirani bijeli šećer tijelu ne daje niti jedan važan nutrijent. Saharoza se nalazi u namirnicama kao što su slatkiši, dezerti i sokovi, no ovaj šećer često je skriven i u nekim namirnicama kao što su žitarice za doručak, peciva, voćni jogurti i deserti, konzervirano voće i povrće kao i razne gotove supe i umac. Primjera radi, kečap, upozorava nutricionista Tene Niseteo dodajući da je prekomjerna konzumacija šećera glavni faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne telesne mase i pojave proliva kod djece.
– Slatkiši između obroka smanjuju apetit pa dijete nije gladno u vrijeme ručka. Loše djeluju na zubiće, mogu izazvati poremećaj metabolizma glukoze – upozorava pedijatar Đovana Armano.
