Nova Odluka se, međutim, u više stavki razlikuje od prvobitnog, izvornog ,,Briselskog plana“ Demokrata i Ure koji je predložen u junu prošle godine i od kojeg je sve počelo.
TEHNIČKA VLADA
Formiranje tehničke vlade nije definisano kao uslov ni u ,,Briselskom planu“, ali ni u jednoj usvojenoj odluci. Razlike, ipak, ima. Dok su Demokrate i Ura u ,,Briselskom planu“ prvobitno predložile da Odbor definiše model formiranja nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, u prvoj Odluci bilo je definisano da Odbor predloži Kolegijumu model primjene i praćenja dogovorenih rješenja.
Iako je iz vlasti tada bilo prijedloga da kontrolu primjene zakona obavlja nadzorni organ, kao što su predložili Demokrate i Ura, ipak su, u oktobarskom dokumentu, vladajuća koalicija i dio opozicije koji je učestvovao u pregovorima uspjeli da se dogovore da se ostavi otvorena mogućnost o modelu kontrole implementacije, čime nije bilo isključen model tehničke vlade.
Novom Odlukom i amandmanom Demokrata, odnosno DPS-a, predviđeno je da Odbor definiše model obrazovanja nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, kao i za ostvarivanje prava i Sloboda učesnika u izbornom procesu, čime je smanjena mogućnost za formiranje tehničke vlade.
RAZLIKE
Demokrate su i u prvobitnom planu i u amandmanu koji je usvojen, insistirale da se skupštinsko tijelo nazove Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U Odluci usvojenoj u oktobru prošle godine to tijelo nazvano je Odbor za dalju reform izbornog i drugog zakonodavstva. Razlika nije od posebnog značaja, s obzirom na to da je važan sadržaj Odluke, a manje je bitno kako je tijelo koje će raditi reformu izbornog zakonodavstva nazvano.
Da ,,Briselski plan“ nije bio toliko sveobuhvatan pokazuje to što u njemu nema prijedloga da se radi analiza zakona o ličnoj karti, kao i državljanstvu. Obaveza da se radi analiza tih zakona, uz moguću pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona - ukoliko se pokažu korisnim ili potrebnim – unijeta je u Odluku iz oktobra prošle godine, na zahtjev Demokratskog fronta, i ostala je u novousvojenoj Odluci od 31. jula.
Kao obaveza uvedena je, i ,,ostala“ u novoj Odluci, i detaljna analiza primjene izbornog i drugog pravnog okvira od značaja za izborni proces i ambijent, sa definisanjem prijedloga rješenja ako je potrebno, uključujući Ustav. Ovakvog stava nije bilo u prijedlogu Demokrata i Ure, iako mogućnost promjene Ustava predstvalja mogućnost otvaranja svih tema vezanih za izborni ambijent i sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.
Bečić i Abazović ,,zaboravili“ su prvobitno, u junu prošle godine, preporuke OEBS-ODIHR-a nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, što je dodato u skupštinskoj odluci u oktobru prošle godine. ,,Ispravili“ su se, međutim, u amandmanima koji su dio nove Odluke, pa je dodato da Odbor implementira ,,sve“ preporuke OEBS/ODIHR nakon izbora 2016. i 2018. saglasno Ustavu, a u cilju povećanja transparentnosti i profesionalizma institucija koje su uključene u izborni proces, posebno DIK i ASK.
POLITIČARI ZA SLOBODNE MEDIJE, ALI HOĆE DA KREIRAJU MEDIJSKE ZAKONE
Odredba po kojoj se razlikuju sva tri dokumenta, i ,,Briselski plan“ i obje skupštinske odluke o formiranju odbora za reform izbornog i drugog zakonodavstva, odnosi se na medijske zakone. Demokrate i Ura u junu prošle godine predložili su da Odbor priprema prijedloge izmjena seta medijskih zakona, dok u verziji usvojenoj u Odluci iz oktobra prošle godine zadatak Odbora je ,,razmatranje nacrta zakona o medijima, uz analizu seta medijskih zakona sa eventualnim izmjenama i dopunama“.
Najveće ingerencije u dijelu medijskih zakona Odboru su dali Bečićevi amandmani koji su, kao amandmani Odbora za politički sistem postali dio nove Odluke. Sada Odbor ima mogućnost da odobrava i predlaže zakon o medijima, sa analizom seta medijskih zakona sa eventualnim izmjenama i dopunama, umjesto da razmatra nacrte, zatim odobrava i predlaže zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG, uključujući izmjene načina izbora Savjeta RTCG odmah nakon usvajanja novog zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, uz usklađivanje propisa sa međunarodnim standardima.
Iako su im ,,puna usta“ ocjena da mediji moraju biti van uticaja politike, političari su saglasni da su, ipak, oni najpozvaniji da se bave reformom medijskih zakona.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
