Kultura

Miranović: Nije nestalo prvo izdanje „Gorskog vijenca“

Primjerak prvog izdanja „Gorskog vijenca“ Petra II Petrovića Njegoša, štampan u Beču 1847. godine, nalazi se u stalnoj postavci Istorijskog muzeja, kaže direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović.
Foto: Infobiro
Foto: Infobiro
InfobiroIzvor

Neki mediji su ranije prenijeli da u Bibliotečko-arhivskom odjeljenju Narodnog muzeja po nalazu Revizione komisije nedostaje 14 naslova. Jedan od njih je i rijetko izdanje Gorskog vijenca Petra II Petrovića Njegoša štampanog u Beču 1847. godine.

"Mi smo danas u prilici da slikamo taj primjerak, da vidite da je on izložen u stalnoj postavci Istorijskog muzeja", poručila je Miranović. 

Miranović vjeruje da će rezultati revizije muzejskog materijala biti poznati do kraja godine.

aa1

Narodni muzej Crne Gore (NMCG), prema riječima njegove direktorice Anastazije Miranović, dobro se spremao za ovogodišnju kulturnu, pa i turističku sezonu. Pripremili su brojne izložbe i druge projekte, a posjetioci imaju priliku da trenutno uživaju na više mjesta u Cetinju. Prve u nizu su izložbe radova dvoje akademika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti , Dragana Karadžića i Anke Burić.

„Intenzivirali smo saradnju sa CANU i u saradnji s njima realizovaćemo projekte u drugoj polovini avgusta i septembru. To je promocija monografije čuvenog cetinjskog akademika Dimitrija Popovića. Imaćemo impozantu izložbu posvećenu prijestolonasljednici Juti i knjizi memoara. U Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić biće velika retrospektivna izložba Toma Pavićevića. Pripremamo i postavku posvećenu 100-godišnjici osnivanja Komunističke partije Jugoslavije“, najavila je ona.

aa4333

Druga polovina avgusta rezervisana je i za ukrajinsku umjetnost, koja će biti predstavljena izložbom savremenog staralaštva.

„Sa ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori organizujemo značajan projekat u septembru: modnu reviju njihovog dizajnera posvećenu kulturnoj baštini - tradicionalnom ukrajinskom kostimu - čije ćemo replike biti u prilici da vidimo u prostoru Biljarde. Sve će to pratiti modna revija kao svojevrsni umjetnički performans“, navela je ona.

Dodala je i da će svoje radove predstaviti savremena ukrajinska umjetnica koja živi u Podgorici.

„Ono što nam je bilo veoma bitno jeste da se Narodni muzej vizibilizuje na intenzivniji način: šta on sve nudi i šta sve može da pokaže. Uradili smo tri nove suvenirnice. Jedna je u zgradi Galerije, druga u Dvoru kralja Nikole, a treća u Vladinom domu gdje su smještena dva muzeja - Umjetnički i Istorijski“, kazala je Miranović.

Ističe da je sada u ponudi širok spektar suvenira, što se već pokazalo učinkovitim jer posjetioci mogu da ponesu autentičan muzejski suvenir iz Crne Gore.

Ustanovljeno je i novo radno vrijeme, pa su najposjećenije muzejske jedinice – Dvor kralja Nikole, Biljarda i Crnogorska galerija umjetnosti, od 1. juna do 1. oktobra otvoreni od 9 do 20 časova. Ukoliko se to pokaže učinkovito, sljedeće sezone će isto učiniti i u ostalim muzejima.

aaa2211

NMCG je u proteklom periodu dobio niz izuetno vrijednih eksponata.

„Jedna je svečana krajinska nošnja, poklon Baranke Nafije Liharević, a druga je isto svečana, ulcinjska anamalska nošnja poklon Ljuljete Avdiju Curak. Od Slobodanke Koprivice dobili smo vrijednu crnogorsku žensku košulju. Od pozantog crnogorskog slikara Mirka Brkuljana Umjetnički muzej primio jedno njegovo djelo na poklon. Nedavno smo dobili i zaostavštinu Endrjua Popovića iz Londona, čiji je otac bio zvaničnik u vladi kralja Nikole. Čine je razna pisma, dokumentacija i određeni predmeti iz tog perioda“, navela je Miranović i dodala da je donacija stigla uz pomoć Ambasade Crne Gore u Londonu i Ministarstva vanjskih poslova.

„Prije nekoliko dana dobili smo i dnevnike princeze Ksenije pisane na francuskom jeziku, koji će biti izloženi najvjerovatnije u Dvoru kralja Nikole. Takođe, paralelno ćemo ih prevoditi da vidimo šta je u njima sve zabilježeno. Sigurno je vrijedno svjedočanstvo tog perioda naše države kroz prizmu princeze“, istakla je ona.

Kada je u pitanju proces temeljne, vanredne revizije artefakata u NMCG, naša sagovornica ističe da se prvi put obrađuje sav materijal počev od 1926. godine, kada je muzej osnovan.

Portal Analitika