„Svaka država, ako je država, a Crna Gora to jeste, mora rješavati sva pitanja unutar svoje teritorije, pa i vjersko pitanje. Nijedna crkva ili druga vjerska zajednica ne može imati monopol nad ostalima. Pitanje definisanja statusa vjerskih zajednica u Crnoj Gori se nameće kao aktuelno, jer je i to pitanje dio crnogorskog identiteta. U pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, pa to mora imati i Crna Gora. Niko ne može sporiti postojanje i drugih crkava koje su na ovom prostoru postojale nekoliko vjekova, ali “mjesto pod suncem” mora imati i Crnogorska crkva.
Za one manje upućene, da kažem da je Barska nadbiskupija dio crnogorske istorije, te da je prije raskola bila jedina crkva u Dukljanskoj (crnogorskoj) državi. Ova država mora baštiniti njeno viševjekovno postojanje. U doba Balšića obje vjere hrišćanske su bile ravnopravne u njihovoj državi Zeti, tek će od Crnojevića i Petrovića pravoslavlje preuzeti dominaciju, no ne treba gubiti iz vida teritoriju kojom su vladali, te da je veliki dio Primorja bivao pod raznim okupatorima, ili osvajačima. I “ptice na grani znaju” da je Crnogorskoprimorska mitropolija bila autokefalna i da je ukinuta dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića. Tu nepravdu, naravno treba ispraviti i preduzeti sve da Crna Gora zaokruži svoj identitet“, kazao je on.
Kako dodaje, pokušaji negiranja crnogorske države, njene istorije, nacije, kulture, crkve, nijesu od juče.
„Oni traju u kontinuitetu još od vremena “kada Nemanja osvoji Duklju, poruši sve njene gradove, Bar, Ulcinj, Svač…. Sve osim Kotora u kome sagradi svoj dvor”, kako piše u “Žitiju Sv. Simeona”, Stefana Prvovjenčanog. Istražujući građu za svoje knjige, kod nas i u drugim državama, mogu konstatovati: porazna je činjenica koliko je crnogorskog blaga, spomenika i knjiga odnešeno iz naših crkava, manastira i drugih institucija. Evo samo nekih detalja: u Moskovskoj biblioteci, u legatu grofa Pogodina, na margini svake knjige on piše koliko je plaćena svaka od 25 knjiga, u Vijeni, od Vuka Karadžića; sličan je slučaj i sa legatom Radoslava Grujića, u arhivu Patrijaršijske biblioteke, u Beogradu, i da ne nabrajamo dalje. Koliko samo naših neprocjenjivih rukopisa krasi vitrine širom Evrope“, kazao je on.
Stiče se utisak da nekome ne odgovara crnogorska enciklopedija
Na pitanje šta je sa projektom Crnogorske enciklopedije, Šekularaca kaže da je pitanje crnogorske enciklopedije je već decenijama aktuelno. „Država je izdvajala velika sredstva, ali, koliko znam, nije se maklo dalje od abecedara (azbučnika). Bio sam u prilici, prije nekoliko godina da ce upoznam sa azbučnikom CANU. Tada je ministar (D. Kujović) tražio da dostave izvještaj o utrošku i količini sredstava, te o tome dokle se stiglo u izradi Enciklopedije. Tu se stalo poslije nekoliko mjeseci, treba pitati nadležne zašto? DANU je uradila abecedar i oko 90 posto odrednica, ali se tu stalo zbog statusa i stanja u Akademiji. Podsjetimo se i ukinutog Leksikografskog zavoda i njihovog abecedara, bez realizacije. Bez čvrstog stava Države za utrošena sredstva i preciznih rokova, nikada se neće realizovati ovaj projekat, Stiče se utisak, da to nekome odgovara, da se Enciklopedija nikada ne uradi“, kazao je on.
