Metnut je na korice umjesto izvornoga naslov: Moj jezik! Sve je to odrađeno u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, najvišega mjesta u Crnoj Gori za tu vrstu literature i, što je neobično, bez konsultovanja s autorima te knjige.
Nametnulo se samo, pod sjenkom namjere novih kumova, pitanje je li na polzu naroda, naše kulture i učenika prepravljanje udžbenika Crnogorski jezik u Moj jezik obesmišljavajući ga do te mjere da on više nije namijenjen crnogorskome jeziku no nekome drugom, a koji je to – ne znamo.
Sa željom da se ugled poznatoga izdavača sačuva od kompromitacije te da se ispoštuje naučni i profesionalni kredibilitet autora udžbenika, potpisnik ovih redova daje nekoliko napomena o značaju upravo otvorenog a vrlo teškog pitanja u kontekstu ukupne državne strategije jezičke politike i planiranja.Učinjeno ne treba ni na koji način mistifikovati praznim hodom od direktora Pavla Goranovića do urednika, jednoga, drugog, petog i devetog.
Obrni-okreni,jasno je:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica načinio je grešku i ostaje da se ta greška ispravi prije nego što proizvede nesagledive posljedice po crnogorsko društvo i kulturu! U ovome slučaju valjano će biti ispravljena samo ako se knjiga s naopakokreiranim naslovom povuče iz štampe.
Poznato je, da i to kažemo, da je jezik „oruđe kulture“, da je jezik neodvojiv od društva i čovjeka, da nam služi za komunikaciju no i da nas na mnogo drugih načina određuje, te stoga ne čudi što bezmalo svi imaju potrebu da se uključuju u raspravu, predlažu i sude o rješenjima u vezi s tim. Konstantna upućenost na jezik i ono što se događa u vezi s jezikom, međutim, ne znači da su svi sudionici rasprava i djelatnici u pravu.
U specifičnim sociopolitičkim momentima crnogorskoga društva kad neke značajne institucije i pojedinci iz nauke i kulture ćute ili samo rade za ličnu promociju i priznanja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost na sebe preuzima i mnoge poslove naučnoga izučavanja i valorizacije ukupne kulturne baštine. Danas je crnogorskome jeziku nauka i njezini predstavnici dostojno mjesto izborila, pa je pažnju potrebno usmjeriti na vrlo važno plansko njegovanje jezika temeljeno na jasnoj i jedinstvenoj jezičkoj politici.
ZNAČAJ
Da ta jasna i jedinstvena jezička politika i planiranje postoje, ispadi poput pokušaja prepravljanja naslova bazičnih udžbenika bili bi onemogućeni. Budući da se svijest o značaju jezičke politike i planiranja emituje s najprestižnijih naučnih, kulturnih i obrazovnih institucija, podśećamo da su nosioci spomenutih aktivnosti u jednoj državi nacionalne akademije, ministarstva kulture, nauke i prosvjete, zavodi za udžbenike te filološki i filozofski fakulteti, a koje bi činili ljudi nesporne naučne i ljudske biografije s jasno iskazanim stavom prema crnogorskome jeziku.
S obzirom na te činjenice vrijedi sagledavati ovih dana problematizovani odnos prema udžbeniku za crnogorski jezik.Istrajavanje na valjanome pristupu ovim pitanjima zahtijeva strategiju, a da je zadatak kompleksan potvrđujemo primjerima i iskustvom u ovom segmentu organizovanijih komšijskih zemalja: Hrvatske, Slovenije i Srbije(u Srbiji, na primjer, Institut za srpski jezik (nekad srpskohrvatski) SANU postoji već 70 godina, a Odbor za standardizaciju srpskoga jezika SANU postoji više od 20 godina).
Nijedan ozbiljniji naučnik danas ne govori protiv crnogorskoga jezika, njegova identiteta i statusa.Izučavanje crnogorskoga jezika iznešeno je veoma autoritativno na međunarodnu naučnu pozornicu. Prvi put se u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika našla odrednica crnogorski jezik, pisao je Adnan Čirgić, a to će kapitalno izdanje u organizaciji međunarodne redakcije Enciklopedije i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Cetinje 2020. biti predstavljeno u Crnoj Gori! Od 8. decembra 2017. bilježimo da i crnogorski jezik ima međunarodni kod što mu ga je vašingtonska Kongresna biblioteka dodijelila. Pred crnogorskim društvom, razumije se, odgovorni su svi koji ove višegodišnje rezultate nište, u punom značenju nište,a to se dešava prekrajanjem imena udženika Crnogorski jezik i pravdanjem takve namjere„tehničkim pitanjima“.
HITNO POTREBNA KOMISIJA
Pokazuje se da nam je hitno potreban savjet/odbor/komisija za standardizaciju crnogorskoga jezika, a takav bi savjet brinuo o jeziku, imao savjetodavnu i konsultativnu ulogu i bio u tom smislu na raspolaganju ministarstvima, naučnim i obrazovnim ustanovama, izdavačkim kućama, medijima itd. Usljed nepostojanja ovakvog tijela javnost ostaje zbunjena velikim brojem poruka s različitih adresa, zbunjena izdanjima nerijetko problematičoga sadržaja, uskraćena za popularne jezičkopravopisne priručnike, pravovremeno obavještavanje i konkretno djelovanje, a uskraćeni smo i za podsticanje promovisanja kulture govora, onoga što nadilazi puko pridržavanje standardnojezičkih pravila.
Jezička politika podrazumijeva skup mjera i aktivnosti postavljenih u skladu s naučnim principima, bez izvannaučnim motivima nametnutih strasti i mora podrazumijevati okupljanje prirodnih nosilaca tih aktivnosti u crnogorskome društvu. Gore spomenute institucije, da ponovimo, povezivala bi jasna i jedinstvena jezička politika.
Da je jasne, temeljno i naučno zasnovane strategije u pogledu jezičke politike i planiranja te da se precizno znaju obaveze i odgovornosti svih iz toga lanca institucija i autoriteta iz struke, da time i zaključimo, priča o preimanovanu udžbenika crnogorskoga jezika pod krovom podgoričkoga Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva uoči školske 2019/2020. ne bi nam se desila. (Autor je saradnik u nastavi na FCJK i član Izdavačkoga savjeta FCJK)
