Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je, pored ostalog, naveo da je Nacrt zakona u potpunosti usaglašen sa evropskom Direktivom o audio-vizuelnim medijskim uslugama.
IZMJENE
- Briše se odredba kolektivnog razrješenja članova Savjeta Agencije za elektronske medije. Unaprijeđen je i institut konflikta interesa normiranjem perioda mirovanja za poslanike, odbornike i političke funkcionere u odnosu na članstvo u Savjetu, odnosno nemogućnost njihovog izbora za vrijeme trajanja mandata i najmanje dvije godine od prestanka njihove funkcije – istakao je Bogdanović.
Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope kojoj pripada medijska grupa ,,Vijesti“ Vuk Maraš kazao je da je ovaj koncern povukao podršku zakonu izlaskom iz radne grupe, ocijenivši da je on „u suštinskim stvarima izrazito loš“. Najproblematičnije je, prema njegovim riječima, što je procenat sopstvene produkcije za televizije sa nacionalnom frekvencijom ostao na istom nivou – 10 odsto.
- Crna Gora je zemlja koja je izuzetno izložena regionu i na čijoj teritoriji ogromnu količinu medijskog sadržaja plasiraju mediji koji nijesu iz Crne Gore. Jedini način da Crna Gora sačuva građane, kulturni i jezički identitet i mnogo drugih karakteristika je da građanima donese dovoljno programa na sopstvenom jeziku, programa koji su nastali u Crnoj Gori i koji se bave temama koje su relevantne za Crnu Goru – istakao je Maraš.
Ovakvo postupanje, kako je rekao, u interesu je velikih medijskih kuća koje nijesu registrovane u našoj državi, već imaju podružnice, i koje na ovaj način ulažu najmanje moguće novca u proizvodnju programa, a profit iznose van Crne Gore.
RADNA GRUPA
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željko Rutović je odgovarajući na ocjene Maraša rekao da Nacrt zakona nije Vladin prijedlog, nego akt koji je proizvod sedamnaestočlane mješovite radne grupe.
- Biće Vladin tekst kada ga utvrdimo na Vladi, a sada govorimo o radnim verzijama u okviru javne rasprave – istakao je Rutović. Nije bio, kako je naglasio, pobornik toga da se u zakonu definiše procenat sopstvene produkcije televizija i podsjetio da je stav Ministarstva kulture da utvrđivanje procenta treba ostaviti regulatorima.
Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Ranko Vujović je istakao da je jedini motiv zbog čega je određeno da procenat samostalne produkcije ostane na 10 odsto strah da bi se većim postotkom ugrozio pluralizam medija, odnosno televizija u našoj državi. - Svi znamo da je marketinški kolač za televizije u Crnoj Gori oko četiri miliona eura, da se dijeli na četiri televizije, odnosno da svaka dobija po milion eura. Godišnji trošak televizije je oko dva miliona eura, pa vidite da li bi to dodatno ugrozilo opstanak televizija i pluralizam – kazao je on.
Maraš je rekao da je „problematično i to što Javnom servisu nije dovoljno smanjen dozvoljeni procenat reklamiranja“. Rutović mu je odgovorio da ne mogu „uvoditi normativnoprotekcionističke mjere koje bi ograničavale slobodu tržišta i kretanja“.
KAZNE
Ekspert Savjeta Evrope Žoan Barata je govoreći o limitima za reklamiranje istakao da „u međunarodnim standardima ne postoje jasno definisani procenti niti preporuke da se nemaju reklame“.
- Sve stvari koje se odnose na tržište ne bih rješavao zakonom o medijima, nego zakonom o konkurentnosti – istakao je Barata. Komentarišući kazne, suspenzije i oduzimanja licenci, rekao je da bi ih trebalo pažljivo razmotriti kako ne bi došlo do pretjeranih i disproporcionalnih mjera.
- Emiteri mogu biti suspendovani nakon upozorenja ili kršenja odredbi. To je pretjerano i novčana kazna bi bila adekvatnija. Preporučujem da se dodatno ispitaju odredbe za oduzimanje licence, jer bi u nekim slučajevima finansijska kazna bila dovoljna – ocijenio je Barata. Koordinatorka za ekspertizu Savjeta Evrope Lejla Dervišagić istakla je da do juče nijedan pisani komentar nije stigao na Nacrt zakona, a da je javna rasprava otvorena do 2. avgusta.
Kazne i za osnivače lokalnih javnih emitera
Predstavnik Radio Bara Vojislav Tomović je govoreći o kaznenim odredbama ocijenio da one treba da se odnose i na osnivače sa kojima lokalni javni emiteri sklapaju ugovore. Nacrtom zakona predviđeno je da lokalni javni emiteri podliježu kaznenim odredbama zbog nepoštovanja ugovornih obaveza, ali se u praksi, kako je kazao, dešavaju situacije da osnivači ne poštuju ugovorne odredbe.
- U Crnoj Gori imamo osnivače koji neće da sklapaju ugovore ili one koji to čine, ali ne izdvajaju sredstva za lokalne javne emitere. Imamo osnivače koji nijesu raspisali oglase za savjete, a javni emiter trpi zbog toga, odnosno ne može da donese plan rada, usvoji završni račun, napravi izvještaj i tako dalje. U takvim situacijama javni emiter podliježe kaznama ne svojom krivicom – naglasio je Tomović.
Ekspertkinja za slobodu medija Sandra Bašić-Hrvatin kazala je da je „strašna priča što se dešavalo sa lokalnim javnim emiterima od neisplaćivanja plata, groznog položaja novinara i tako dalje“. - Politička je odgovornost države da ako ima lokalne javne emitere situaciju ozbiljno riješi do kraja – kazala je ona.
