On je danas, na okruglom stolu „Nacrt zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, rekao da faza pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi i izvjesna evropska perspektiva prirodno podrazumjevaju ispunjavanje visokih demokratskih standarda.
„Tom cilju smo iskreno posvećeni, a na listi prioriteta jesu i biće medijske slobode“, istakao je Bogdanović.
Kako je naveo, u ovoj fazi evropskih integracija, a shodno preuzetim obavezama iz pregovaračkih poglavlja, Crna Gora pravno baštini i implementira visoke standarde slobode i nezavisnosti mediija.
“U dijalogu i stručnoj raspravi pluralne radne grupe za izradu Nacrta koncipirana su rješenja saglasna visokim međunarodnim standardima i dobrim praksama te oblasti, bazirana na pravnim mišljenjima i komentarima koje smo u postupku izrade Nacrta dobili od eksperata Savjeta Evrope i OEBS-a”, naglasio je Bogdanović.
On je dodao da je Nacrtom zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama implementirana Direktiva Evropskog parlamenta (EP) i Savjeta o izmjenama i dopunama Direktive o audio-vizuelnim medijskim uslugama.
„Sa obzirom na to da živimo u vremenu sve naglašenijih promjena tradicionalnog medijskog svijeta i nove paradigme medijske kulture, rasprava na ovu temu danas je podjednako prisutna i važna, kako u visoko razvijenim demokratskim zemljama, tako i u onim koje su na putu pristupa porodici evropskih naroda”, naveo je Bogdanović.
On je podsjetio da je prošle godine započeta revizija medijskog zakonodavstva, uz ekspertsku podršku Evropske komisije (EK), OEBS-a i Savjeta Evrope, sa ciljem definisanja najviših međunarodnih standarda.
Bogdanović je, govoreći o najznačajnijim institutima Nacrta, kazao da je predviđena različita pozicija pružalaca usluga distribucije radijskih i televizijskih programa do krajnih korisnika u odnosu na pružaoce audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev, što je postojećim zakonom izjednačavano.
Kako je naveo, definisana su prava i obaveze pružalaca usluga platformi za dijeljenje video sadržaja, odnosno sistem regulacije i nadzora nad njihovim radom.
“Detaljnije su uređena pitanja koja se tiču obaveza za sve oblike komercijalnih audiovizuelnih komunikacija, a koje se odnose na plasman proizvoda,sponzorstva, telešoping, zabranjene aktivnosti”, kazao je Bogdanović.
Nacrtom zakona, kako je dodao, reguliše se pitanje koregulacije i samoregulacije.
Bogdanović je rekao da su unaprijeđena rješenja kojima se propisuju mjere zaštite maloljetnika od sadržaja dostupnih kroz audiovizuelne medijske usluge i mogućnosti proaktivnog djelovanja korisnika usluga.
“Implementane su preporuke iz JUFREX Analize i to brisanje odredbe kolektivnog razrješenja članova Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM)”, istakao je on.
Bogdanović je naveo da je dodatno unaprjeđen institut konflikta interesa normiranjem perioda mirovanja za poslanike, odbornike i političke funkcionere u odnosu na članstvo u Savjetu AEM-a, odnosno nemogućnost njihovog izbora za članove Savjeta Agencije za vrijeme trajanja mandata i najmanje dvije godine od prestanka njihove funkcije.
“Definisano je da se sredstva za finansiranje lokalnih javnih emitera obezbjeđuju iz budžeta jedinice lokalne samouprave koja je osnovala lokalni javni emiter normiranjem minimalnog procenta od godišnjeg budžeta jedinice”, kazao je on.
Nacrtom zakona, kako je istakao Bogdanović, doprinosi se i unapređenju nezavisnosti AEM-a, kroz nadležnosti Agencije na polju nadzora i spektra raspoloživih mjera koje se mogu izreći pružaocima audiovizuelnih medijskih usluga u slučaju povrede ovog zakona.
“Proširivanje opsega mjera koje stoje na raspolaganju Agenciji u vršenju nadzora je jedna od preporuka koja je uvažena proširivanjem, odnosno vraćenjem nadležnosti Agenciji da izriče novčane kazne u slučaju povrede zakona”, dodao je on.
Kako je naveo, sprovođenje zakonskih nadležnosti Agencije bitno se pojačava obezbjeđivanjem nadležnosti da se izriče kompletan set mjera koji čine upozorenje, novčana kazna, suspenzija i oduzimanje odobrenja.
“Vlada je otvoren partner na planu demokratskih i reformskih procesa na bazi EU standarda uređenog ambijenta medija, kao bitnog preduslova za izgradnju otvorenog, multikulturnog društva, uz punu spremnost ka evropskim integracijama”, istakao je Bogdanović.
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Herman Špic kazao je da Unija pridaje veliki značaj pitanju usklađenosti nacionalnog zakonodavstva evropskim i međunarodnim standardima.
On je rekao da će Crna Gora, kao zemlja kandidat, morati da uskladi zakonske propise sa nedavno revidiranim tekstom Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama.
“Poput bilo kojeg drugog zakona, zakoni koji se odnose na medijski sektor, moraju da se pripremaju na dobro koordinisani način, imajuću u vidu usklađivanje sa tekovinama EU i međunarodne standarde”, istakao je Špic.
Ekspert Savjeta Evrope Žoan Barata kazao je da je očegledan napredak u Nacrtu zakona.
“Tekst Nacrta zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama vrlo je usklađen i sličan drugim zakonima koji važe u državama članicama EU”, naveo je on.
Barata smatra da je u izdavanju licenci postignuto značajno unaprjeđenje i da je izdavanje licenci limitirano samo na emitovanje.
Govoreći o izboru članovima regulatornog tijela, odnosno Savjeta AEM, on je naveo da ne vidi uslov kvalifikovane većine u parlamentu što je, smatra on, protiv međunarodnih standarda.
“Možda griješim, ili u engleskoj verziji Nacrta zakona o audiovizuelnim uslugama nije dovoljno objašnjeno, ali ne vidim uslov kvalifikovane većine u parlamentu”, dodao je Barata.
On smatra da za izbor tih ključnih tijela nije dovoljno postojanje proste većine.
“To bi značilo da grupa ljudi koju podržava neka postojeća većina može da bude izabrana za članove tog važnog tijela. Moramo imati više od proste većine”, istakao je Barata.
On je naglasio da je potrebno dodatno provjeravati oduzimanje licenci i suspenzije, jer treba biti siguran da sankcija neće biti pretjerana.
Kako je naveo Barata, u nekim slučajevima novčana kazna bila bi adekvatnija.
“Opseg sankcija treba proporcionalno da se primjeni, da te mjere ne bi dovele do zatvaranja medijskih emitera. Nacrt zakona je vrlo sličan onome što treba da bude zakon u konačnici”, dodao je on.
Ekspertkinja predstavnika OEBS-a za slobodu medija Sandra Bašić Hrvatin kazala je da je u Nacrtu zakona dobro uređen dio oko nadležnosti AEM-a.
“Veoma mi je drago što je obrisana ta nerazumna odredba da se kolektivno može raspustiti cijeli Savjet Agencije”, istakla je ona.
Bašić Hrvatin ocijenila je potitivnim to što prilikom odabira kanidata za Savjet AEM-a Skupština mora dati objašnjenje i mora postojati sudska zažtita koja je temljni element pravne države.
To, kako je navela, znači da se oni kandidati koji nijesu bili izabrani mogu žaliti na tu odluku.
“Tačno su određene nadležnosti Agencije i svaka od njih unijeta je u zakon. U prošlosti je bilo nekih elementa njihovog djelovanja koji nijesu bili tačno pokriveni zakonom. Mislim da je to sada uređeno”, kazala je Bašić Hrvatin.
Ona je navela da je skeptična po pitanju potrebe apsolutne većine u parlamentu pri izboru članova Savjeta AEM-a.
“To može dovesti do blokade cijelog procesa, ali to je politička odluka koju treba da donese crnogorski parlament i oko toga nemam mnogo komentara”, rekla je Bašić Hrvatin.
Ona je dodala da svi zakoni u medijskom sektoru moraju da budu usklađeni.
Bašić Hrvatin je, govoreći o položaju lokalnih javnih emitera, navela da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja ima uređeni sistem sa lokalnim javnim servisima.
“Mislim da su oni u posljednjoj deceniji podnijeli najveće breme finansijskih teškoća i medijske krize koja je zahvatila cijeli sektor”, dodala je ona.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije kazala je da očekuje da će svi, tokom javne rasprave, dati konstruktivne predloge, sa obzirom na to da je u pitanju ključan zakon i vrlo važan akt za Crnu Goru.
Ona je dodala da su eksperti dali veoma vrijedne kmentare na nacrt zakona.
