Društvo

Šušanj: Tužiću Zavod

Koautorka udžbenika Crnogorski jezik za gimnaziju Jelena Šušanj kazala je za Pobjedu da će pokrenuti sudski postupak protiv Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva zato što je za nju neprihvatljiva izmjena naziva u “Moj jezik”, a da nema na naslovnici odrednice da je to isključivo udžbenik crnogorskog jezika.
Šušanj: Tužiću Zavod
PobjedaIzvor

“Razočarana sam odnosom Zavoda prema službenome jeziku, prema autorima, prema zakonima i uopšte prema praksi dobroga poslovanja. Nije prvi put da predstavnici Zavoda podmetanjima pokušavaju da izigraju i zakone i autore. Ovaj put ćemo se, ipak, izgleda “dogovoriti” na sudu, rekla je Šušanj, koja je koautorka udžbenika za prva tri razreda gimnazije.

I dekan Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju Adnan Čirgić, koji je zajedno sa Šušanj pisao udžbenik Crnogorski jezik, ali je i recenzent udžbenika za osnovnu školu, najavio je prije nekoliko dana da će pokrenuti sudski postupak ako u podnaslovu udžbenika nije jasno istaknuto da je riječ o udžbeniku namijenjenom za nastavu crnogorskoga jezika.

Ako to nije urađeno, onda je, kaže, ZUNS prekršio Zakon o autorskim i srodnim pravima, jer “nije o tako suštinskoj stvari konsultovao autore koji su taj udžbenik pisali kao udžbenik crnogorskoga jezika (a ne bilo kojega drugog!) i koji su bili angažovani od ZUNS-a za izradu udžbenika crnogorskoga jezika a ne nekog drugog”.

“Ako ispod naslova “Moj jezik” nije precizirano koji je to jezik, znači li to da će taj “moj” jezik prihvatiti kao “svoj” i oni kojima on zbilja nije maternji. Je li taj jezik “moj” i Albancima koji se školuju u gimnazijama na crnogorskome jeziku? Stupidarija o kojoj je riječ možda nije nastala iz šovinističkih razloga, ali joj je krajnji rezultat šovinistički”, rekao je on, pozivajući Zavod da povuče spornu izmjenu naslovnice.

Odgovorni urednik Zavoda za udžbenike Lazo Leković rekao je za Pobjedu ranije da je sadržaj ovih udžbenika potpuno isti i da su samo korice promijenjene, jer “imaju obavezu da im nazivi knjiga ne budu u koliziji sa nazivima programa”. To je, kazao je on, ne samo stvar obaveze već i zdrave logike.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore korigovao je naslovnicu udžbenika crnogorskog jezika za šesti razred osnovne škole na način što je proširio podnaslov knjige “Riječ po riječ”, pa više ne piše da je to samo udžbenik crnogorskog jezika, već crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog.

Leković nije odgovorio na pitanja da li su na ovaj način izmijenjeni svi udžbenici za osnovnu i srednju školu, te kako u Zavodu gledaju na najavu da će biti pokrenuti sudski sporovi protiv njih ukoliko ne vrate aktuelni izgled naslovnice udžbenika.

Kazao je samo kratko kako “oni u Zavodu smatraju da smo, kada je u pitanju ova tema, dobili potrebne odgovore”.

“I da je time, makar što se nas tiče, na ovu temu stavljena tačka”, rekao je on.

Sudeći prema tim njegovim riječima, to znači da je izmijenjena verzija udžbenika konačna i biće odštampana, bez obzira na to što nemaju saglasnost autora.

Ni iz Ministarstva prosvjete se juče nijesu oglasili o ovom slučaju, niti su odgovorili na pitanja Pobjede, jesu li saglasni sa Zavodom da su sporne izmjene isključivo tehničke, da li je Zavod trebalo da zatraži saglasnost autora kada je mijenjao naslovnicu izdanja, je li tim nečinjenjem prekršen Zakon o autorskim i srodnim pravima i na kraju kako gledaju na najavu da će autori pokrenuti sudske postupke protivustanove.

Iz resora Damira Šehovića tokom dana rečeno je da “očekuju informaciju od Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva”.

Bogićević: Namjeraje uništiti suštinu crnogorskog nacionalnog određenja

Teoretičar prava i publicista Čedomir Bogićević kazao je za Pobjedu da promjena naziva udžbenika “Crnogorski jezik” u naslov “Moj jezik”, radi navodnog usklađivanja sa nazivom nastavno-predmetne discipline, ne samo “da je flagrantna i samovoljna povreda zakonom utvrđenih autorskih prava, nego je još jedan delikt u razgradnji i degradaciji crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta, samoodređenja, posebnosti i temeljno autohtonog i posebnog crnogorskog jezika, čin koji vodi potpunoj asimilaciji i nestanku crnogorskog identiteta”.

“A što nakon ukidanja lista “Prosvjetni rad”, koji je izlazio na crnogorskom jeziku jotovane varijante pisma, kao izrazitog fundamentalnog obilježja crnogorskog bića, predstavlja još jednu u nizu namjera prosvjetnih vlasti da se uništi supstancijalna duhovnost i suština crnogorskog nacionalnog određenja, što u sadejstvu sa brisanjem svakog drugog kulturnog, nacionalnog, istorijskog, vjerskog, a temeljno pravnog bića, kao jedinstvene pravne samorodice u samoniklom sjedinjenju običajno-pravnog i moralnog sistema društvene samoregulacije neponovljivog u sveukupnoj istoriji čovječanstva, može da se nazove zločinom protiv čovječnosti”, rekao je on.

Sve ovo, kaže, svjedoči da je državna administracija u personalnom smislu “dominantno nastrojena protiv crnogorske kulturne samobitnosti”.

“Jer “ko se stidi majčina mlijeka / nek se stidi ljudi i vijeka” (Njegoš)”, zaključio je on.

Portal Analitika