Mitrović poručuje da će u narednom periodu raditi na jačanju privredne saradnje sa iseljeništvom, naučnoj i stručnoj saradnji i razmjeni.
DN: Danas će predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručiti nagrade najzaslužnijima u dijaspori. Šta se sve planira u okviru Dana dijaspore iseljenika?
MITROVIĆ: U ponedjeljak, 29. jula ove godine sa početkom u 20h na gradskoj rivi u Baru održaće se centralna proslava treće po redu manifestacije Dani dijaspore iselj enika za koju je pripremlj en bogat kulturno zabavni program u okviru kojeg će biti dodijeljene nagrade ovogodišnjim dobitnicima. Riječ je o nagradama koje Uprava za dijasporu dodjeljuje zaslužnim pojedincima organizacijama dijaspore, koje će dobitnicima uručiti predsjednik Crne Gore. Takođe će premijerno biti prikazan film o Baru i barskoj dijaspori, koji je pripremila Uprava za dijasporu kao poklon dijaspori iz ovog kraja, ali i gradu Baru. U prijepodnevnim satima u sali Dvorca kralja Nikole, biće održan okrugli sto na temu “Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore”. Na okruglom stolu izlaganja će imati predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Investiciono razvojnog fonda, Agencije za promociju stranih investicija (MIPA), Privredne komore Crne Gore, Nacionalne turističke organizacije, Udruženja privrednika Bara, Opštine Bar, kao i nekoliko istaknutih pripadnika dijaspore.
Napomenuo bih da Dani dijaspore tradicionalno počinju Ljetnjom školom namijenjenom djeci iz dijaspore koja se održava od 20. do 30. jula, nastavljaju se kroz održavanje sjednice Savjeta za saradnju sa dijasporom, a sama centralna proslava organizuje se u nekoj od opština koju karakteriše značajnije iseljeništvo. Tako su prvi dani dijaspore organizovani 2017. godine u Petnjici, drugi u Gusinju 2018. godine, dok će ovogodišnja manifestacija biti u Baru.
DN: Kako Vam danas izgleda saradnja sa našim ljudima u svijetu u odnosu na raniji period, odnosno, od kada je ta saradnja intenzivirana i da li se i u kojoj mjeri osjećaju njeni benefiti?
MITROVIĆ: Neskromno bi bilo reći da je osnivanjem Uprave za dijasporu sve započeto. Naprotiv, raniji Centar za iseljenike udario je temelje saradnje na način primjeren vremenu i okolnostima u kojima je djelovao. Nakon formiranja Uprave za dijasporu krajem 2013. godine, započeli smo rad na sistemskom uređivanju odnosa i saradnje Crne Gore sa svojim iseljeništvom, određivanju nosioca ovih aktivnosti i utvrđivanju načina na koji će se ta saradnja i odnosi ostvarivati. Tako je 2015. godine usvojen prvi zakon koji reguliše ovu oblast, institucionalno ojačana Uprava kao resorni organ saradnje i odnosa sa dijasporom, formiran Savjet za saradnju sa dijasporom, utvrđene oblasti saradnje i zacrtani načini njihovog ostvarivanja, ustanovljeni neki projekti i aktivnosti same Uprave. A to su nagrade koj e matica dodjeljuje istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore, dodjela sredstava za realizaciju aktivnosti organizacija naše dijaspore širom svijeta, organizacija manifestacije Dani dijaspore…
DN: Kakvi su kadrovski kapaciteti Uprave?
MITROVIĆ: Uprava je institucionalno i kadrovski ojačana, projekata i aktivnosti je zaista mnogo i taj napredak se osjeća. Cini mi se da smo uspjeli da motivišemo i samu dijasporu da se organizuje, komunicira i međusobno i sa zemlj om porij ekla, ispituje i iznalazi sve više mogućnosti za realizaciju određenih aktivnosti.
DN: Koliko je udruženja naših iseljenika u svijetu? Sa kime najviše sarađuiete?
MITROVIĆ: Danas u svim zemljama sa većom koncentracijom naših iseljenika postoje organizovane forme njihovog djelovanja klubovi, udruženja ili asocijacije. Nezahvalno je bilo koga izdvajati, jer sva trenutno aktivna udruženja, kojih po evidenciji Uprave za dijasporu ima oko 200 u svijetu, daju maksimum u skladu sa okolnostima u kojim djeluju, strukrom, potrebama i interesovanjima članstva. Naravno uvijek su kontakti i saradnja intenzivniji sa zemljama iz udruženja u kojimaimamo brojniju dijasporu kao što su Srbija, Njemačka, SAD, Turska, Luksemburg, Švajcarska itd. Ali, dobro organizovano udruženje sa kompaktnim članstvom i respektabilnim aktivnostima, može tu saradnju pokrenuti i ostvariti zavidne rezultate iako djeluju u zemljama sa manjom koncentracijom naših iseljenika. Tipičan primjer za to je Hrvatska, Belgija, Kanada, Australija… Ako znamo da svako udruženje naših iseljenika u svijetu počiva na volonterskom radu, čija je jedina pozadina želja da se očuva identitet u punom smislu te riječi, da se pomogne zavičaju i matičnoj zemlji (ta pomoć je podsjetiću kroz istoriju bivala i na nivou budžeta Crne Gore), onda je jasno da država Crna Gora ima itekako interesa i da podrži ove napore, ali i da ih adekvatno prepozna.
DN: I jeste li ih prepoznali?
MITROVIĆ: Upravo iz tih razloga ove godine Uprava za dijasporu je raspisala Javni konkurs za sufinansiranje programa, odnosno projekata koje realizuju organizacije dijaspore. Radi se o prvom konkursu ove vrste, a fond koji je Uprava opredijelila za ovu svrhu iznosio je 100.000 eura. Raspoloživa sredstva dodijeljena su za realizaciju ukupno 56 projekata organizacija dijaspore koji kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore.
DN: Uprava za dijasporu pokrenula je web aplikaciju o evidenciji iseljenika porijeklom iz Crne Gore…
MITROVIĆ: Web aplikacija koju smo nedavno promovisali jedan je od modusa za sprovođenje svojevrsnog popisa našeg iseljeništva, omogućava da spoznamo sve kompleksnosti naše dijaspore, njenu brojnost, starost, intelektualne, naučne, stručne i druge potencijale, koncentraciju po pojedinim zemljama i druge specifičnosti koje se odnose na njen status i položaj u zemljama prijema i interes za jačanjem odnosa i veza sa matičnom zemljom. Raspolaganje ovim podacima izuzetno je bitno sa stanovišta planiranja unapređenja odnosa između matice i dijaspore, a njihovim boljim upoznavanjem i obradom može se postići identifikovanje različitih resursa iseljeničkih zajednica i njihovog mogućeg doprinosa razvoju zemlje porijekla. Koliko je brojna crnogorska dijaspora, kakva je socijalna i kulturna struktura te u kojim zemljama je najveća koncentracija naših iseljenika, pitanja su na koja se moraju imati odgovori, kako bi i država kreirala odgovornu politiku u toj oblasti.
DN: Vi ste od Bošnjačkog saveza CG iz Njujorka dobili statuu zahvalnosti za zasluge koje su ostvarene na polju saradnje sa dijasporom iseljenicima. Kako ste se Vi osjećali kada ste primili ovo priznanje?
MITROVIĆ: Svaka nagrada prija, pogotovu kad je ona dokaz da napore koje ulažeš neko prepoznaje i vrednuje. I Uprava i ja lično dobijali smo razne vrste zahvalnica i priznanja za svoj rad, trud i napore koje ulažemo na profesionalnom planu. To je potvrda da dijaspora ima uvid u ono što Uprava radi i ostvaruje. Nagrade su dokaz da međusobno komuniciramo, razumijemo jedni druge i cijenimo ono što svako od nas ostvaruje u svom domenu, a predstavljaju i dodatnu motivaciju za dalji rad.
Poznavanje maternjeg jezika osnov za očuvanje identiteta
DN: Uprava za dijasporu u kratkom periodu pokrenula je veliki broj kvalitetnih projekata kao što su: online kurs crnogorskog jezika, web aplikacija o evidenciji iseljenika, izdavanje iseljeničkih knjižica…
MITROVIĆ: Sve su to projekti koji su osmišljeni kao odgovor na potrebe naše dijaspore, a u okviru zakonom definisanih oblasti saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom. Poznavanje maternjeg jezika osnov je za očuvanje identiteta, a prenošenje jezika na mlađe generacije iseljenika i njegova popularizacija ne samo u dijaspori, nego i u drugim kulturama uopšte bi trebalo da bude primarni cilj naše jezičko-kulturne politike, a ovaj kurs je samo jedan od koraka koje smo u tom smislu preduzeli i realizovali uz veliku pomoć i u saradnji sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. Kurs je sastavljen od deset lekcija multimedijalnog i interaktivnog tipa.
Sve lekcije sadrže audio primjere izgovora riječi, te njihovo značenje na engleskom, španskom, turskom i albanskom jeziku, dakle jezicima zemalja u kojima imamo najbrojniju dijasporu. Na kraju lekcija nalaze se kratke revizije obrađivanog gradiva, dok je na samome kraju kursa osmišljena revizija cjelokupne obrađene građe koja korisnicima nudi mogućnost provjere usvojenih znanja. Na ovaj način izašli smo u susret i starijoj emigraciji sa udaljenih destinacija i onima koji nemaju priliku da pohađaju klasičan kurs jezika, da iz svog doma, u vrijeme koje im najviše odgovara pokušaju da savladaju osnove jezika zemlje svog porijekla.
Nagrade prvi put dodijeljene 2017. godine
Nagrade se dodjeljuju svake druge godine, prvi put su dodijeljene 2017. godine u okviru manifestacije Dani dijaspore u Petnjici, a uručio ih je premijer Duško Marković. Prvi dobitnici ovih nagrada su: Ljubo Dabović iz SR Njemačke za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga i Udruženje Crnogoraca Novog Sada za doprinos u oblasti kulture, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore, Bedri Gul iz Turske za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, Ćazim Džaferović iz SAD-a za dobročinstvo, i Ljubomir Radanović iz Belgije – za doprinos u oblasti sporta.
Ovogodišnji dobitinici nagrada su: prof. dr Milenko Perović – nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; Veljko Bulajić nagrada za doprinos u oblasti kulture; prof. dr Nadežda Basara nagrada za doprinos u oblasti nauke; Refik Radončić nagrada za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore; Duško Ivanović nagrada za doprinos u oblasti sporta; Kulturni centar Rumija nagrada za dobročinstvo; Veselin Mijač – nagrada za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom.
Dijaspora cijeni svaku pažnju matice
DN: Kako reaguju naši iseljenici kada im se obratite, odnosno kada država Crna Gora Uprava za dijasporu pokaže interesovanje za naše u svijetu?
MITROVIĆ: Odnos sa dijasporom je uvijek protkan emocijama i mi u Upravi za dijasporu smo toga svjesni. Dijaspora cijeni svaku pažnju od matice, a trudimo se da pokažemo i dokažemo da je i matica svjesna njihovog truda, rada i zalaganja koji ulažu na polju, prije svega, očuvanja državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, ali i na svim ostalim poljima od ekonomije do filantropije, pa i ličnog profesionalnog uspjeha kojim naši ljudi promovišu zemlju iz koje potiču. Upravo cijeneći doprinos koji su pojedinci iz dijaspore i organizacije naših iseljenika davali i daju razvoju crnogorskog društva i promociji Crne Gore, Uprava za dijasporu je ustanovila nagrade koje se dodjeljuju zaslužnim iseljenicima i organizacijama dijaspore. Nagrade se dodjeljuju u sedam kategorija za doprinos očuvanju državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, za doprinos u oblastima kulture, nauke, diplomatije i promocije Crne Gore, unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, za dobročinstvo i nagrada za doprinos u oblasti sporta.
