Poručuje da građani treba da osjete benefite ekonomskog rasta i da je do tada svaka priča suvišna i vrijeđa zdrav razum.
“Minimalna potrošačka korpa, prema podacima Uprave za statistiku u prethodnom mjesecu iznosila je 643,10 eura. Za utvrđivanje vrijednosti minimalne potrošačke korpe, kao indikator uzima se četvoročlano domaćinstvo. Minimalna potrošačka korpa podrazumijeva zadovoljenje minimalnih potreba koje uključuju hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge, polazeći od od potrošnje koju su domaćinstva evidentirala u mjernom periodu”, ukazuje Jelić.
Dodaje da je prosječna (neto) zarada, bez poreza i doprinosa, u toku prethodne godine iznosila oko 510 eura, a minimalna zarada 193.
“Prosječna zarada u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite iznosila je oko 550 eura, u sektoru obrazovanja 480 eura, u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 410 eura. Postavlja se pitanje, zbog čega mladi i obrazovani ljudi napuštaju našu zemlju? Jasno je. Idu, narodski rečeno, “trbuhom za kruhom” u one zemlje gdje će im mjesečna zarada u istim ovim oblastima biti od četiri do 10 puta veća nego u našoj zemlji, uz mogućnost kontinuiranog profesionalnog razvoja i usavršavanja”, ističe član Glavnog odbora SDP.
Naglašava da zdrave ekonomije konstatno ulažu u razvoj ljudskih resursa, jer dobar i profesionalan kadar doprinosi opštem razvoju društva.
“Primjera radi, hirurg u SAD, na godišnjem nivou, prema podacima Biznis insajdera, zaradi oko 230.000 dolara ili približno 19.000 dolara mjesečno. Njegov kolega u Crnoj Gori na mjesečnom nivou zarađuje oko 900 eura”, navodi Jelić.
On je upitao kako jedno četvoročlano domaćinstvo u kojem je, pretpostavimo, jedan član zaposlen i ima primanje od 193 eura može kvalitetno živjeti i podmiriti sve troškove na mjesečnom nivou.
“Prema zvaničnoj statistici, skoro 78.000 zaposlenih prima minimalnu zaradu. Baš me interesuje! Mislite li i dalje da smo lideri u regionu i da se od fingiranih i nerealnih statističkih pokazatelja može (pre)živjeti”, pitao je Jelić.
