Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Nataša Radonjić, kazala je da je taj resor uradio strukturalnu analizu i kroz javni konkurs ponudilo nevladinim organizacijam da konkurišu za određene projekte kako bi se zajedničkom saradnjom unaprijedili alternativne sankcija.
„Rezultat ovakvog projekta su istarživanja, koja će omogućiti mjere da sistem alternativnih sankcija predstavlja dominaciju nad sistemom kažnjavanja tamo gdje ima prvu osudu osobe, i istovremeno spriječio da te osobe koje su prošle kroz sistem alternativnog kažnjavanja budu u krivično pravnom sistemu“ rekla je Radonjić.
Ona je istakla da je koncept krivično pravnog zakonodavstva počivao na tradicionalnom zakonodavstvu.
„O tome govori i urađeno istraživanje gdje većina crnogorskih građana smatra da počinilac krivičnog djela treba da bude kažnjen zatvorskom kaznom i da jedino ta kazna može biti efikasna u smislu ostvarivanja svrhe kažnjavanja“, istakla je Radonjić.
Ona je dodala da su postigli određene rezultate u primjeni kazne u javnom interesu i kazne kućnog zatvora, ali da dalje aktivnosti treba usmjeriti da alternativne sankcije imaju značajniji procenat u kaznenoj politici.
„Ovo je jedan zajednički rad opšte javnosti, pravosudnih organa, nevladinih organizacija i nas iz Ministarstva kao organa izvršne vlasti, kako bi se te sankcije kvalitetno sprovele a njihovi benefiti osjetili u društvu“, zaključila je Radonjić.
Izvršna direktorica Centa za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da su se kroz ovaj projekta fokusirali na jačanje kapicetata nadležnih organa radi poboljšanja kvaliteta temeljnih prava osoba lišenih slobode u Crnoj Gori.
„Porast kriminaliteta dovodi do opterećenja zatvorskih ustanova i potreba za korišćenje alternativnih medela krivičnog sankcionisanja“, rekla je Uljarević.
Ona je navela, da je uvođenje alternativnih kazni u crnogorskom zakonodavstvu iskorak, a da bi taj sistem produkavao adekvatne rezultate, potrebno ga je uskladiti sa savremenim evropskim trendom.
„Nalazi izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru pokazuju da je ostvaren određeni napredak u vezi sa sistemom alternativnih sankcija, ali se kasni sa primjenama, resursi su i dalje nedovoljni i ukupan kapacitet sistema za uslovnu slobodu treba i dalje unapređivati“, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, istraživanje koje su sproveli pokazuje da skoro dvije trećine građana ne zna šta su alternativne sankcije i mjera, i dodala da ohrabruje činjenica da oni koji su čuli prepoznaju njihovu korisnost.
„Značajan broj ispitanika navodi da ne postoji doprinos alternativnim sankcijama i mjerama u prevenciji kriminaliteta“, rekla je Uljarević.
Ona je istakla da treba naglasiti da postojeći društveni stavovi ne doprinose stvaranju podsticajne klime za taj sistem, jer sedam od deset ispitanika smatra da na izvršioce krivičnog djela veći uticaj ima kazna zatvora, dok je samo petina suprotnog mišljenja.
„To znači da su potrebni dalji napori u promociji sistema alternatvnih sankcija, kao i edikacija određenih društvenih grupa“, poručila je Uljarević.
Direktor instituta za pravne studije Ilija Vukčević, rekao je da je kazna kućnog zatvora od 2012. godine do 2013. godine nije bila izrečena.
„Gledajući taj period i sadašnji vidi se da je došlo do razvoja i ekspanzije u ovoj oblasti, tako da danas imamo mnogo materije u rukama koja se može analizirati", istakao je Vukčević.
On je naveo da će u narednim godinama biti izrečeno više takvih kazni.
„Fokus bi trebalo staviti na pojedinačne kazne, na primjer kućni pritvor, kako bi bilo moguće to obrađivati samo kao jednu cjelinu“, poručio je Vukčević.
