Probijanje zakonskog roka od 60 dana za dostavljanje pisane presude u predmetu protiv optuženih za pokušaj terorizma usljed obimnosti i složenosti predmeta je bilo očekivano, tvrde predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović i nekadašnji sudija i sada advokat Milivoje Raičević. Oni ističu da je zakonodavac propisao mogućnost produženja roka izrade pisane presude, ali i prolongiranje roka odbrani prilikom pisanja žalbe kada se radi o složenim i obimnim predmetima kao što je to slučaj sa predmetom za pokušaj terorizma.
- Očekivao sam da će sudija u ovom predmetu zatražiti produženje roka za izradu presude. Ne treba zaboraviti da se radi o složenom i obimnom predmetu koji je suđen 18 mjeseci, tokom kojeg je provedeno na desetine dokaza kao što su telefonske komunikacije, listinzi, potom nalaz telekomunikacijske struke – kazao je advokat Raičević.
On je podsjetio da je samo vještak telekomunikacijske struke na pitanja odbrane i suda odgovarao više od mjesec dana, dok je svjedok saradnik proveo u sudnici tri mjeseca pojašnjavajući detalj iskaza koji je prethodno dao u istrazi. - Osim toga, događaj koji je sudila sutkinja Mugoša interesantan je za javno mnjenje Crne Gore, pa je zbog obimnosti prezentiranih dokaza bilo neophodno da sud zatraži produženje roka za izradu presude. Isto tako, taj rok se može produžiti i odbrani u slučaju koncipiranja žalbe na presudu koju će izraditi sutkinja Mugoša - navodi advokat Raičević.
HILJADU STRANA
On smatra da će prvostepena presuda u predmetu za pokušaj terorizma imati ne manje od 1000 stranica s obzirom na to da je obrazloženje prilikom donošenja osuđujuće presude, 9. maja, sutkinja Mugoša napisala na 200 strana i izlagala ga šest sati u sudnici podgoričkog Višeg suda. Predsjednik Advokatske komore Crne Gore, advokat Zdravko Begović takođe ističe da nije iznenađen zahtjevom krivičnog vijeća sutkinje Suzane Mugoše za prolongiranje roka za izradu presude s obzirom na obimnost i složenost predmeta.
- Često sam imao slučajeva da u predmetima u kojima sam učestvovao kao branilac a koji su činjenično i pravno manje komplikovani, pa je predsjednik vijeća od predsjednika suda tražio prolongiranje roka za izradu presude, što je u skladu sa zakonom – pojasnio je advokat Begović.
On navodi da je bilo za očekivati da će sudeće vijeće sutkinje Mugoše tražiti duži rok od dva mjeseca koliko je zakonom propisano za izradu presude. - Ako se za neki predmet može reći da je komplikovan činjenično i pravno, imajući u vidu brojnost dokaza i dinamiku i dužinu trajanja sudskog procesa, onda se to zasigurno može reći za predmet protiv optuženih za pokušaj terorističkog napada. Mislim da niko nije očekivao da se presuda u ovom slučaju može napisati za dva mjeseca - navodi Begović.
On navodi da je rok za izradu presude u drugom planu u odnosu na to da presuda u slučaju za pokušaj terorizma mora biti napisana i obrazložena na kvalitetan način. Članom 378 Zakona o krivičnom postupku propisano je da je rok za pisanu izradu presude mjesec dana po objavljivanju, a u složenim stvarima dva mjeseca po objavljivanju presude. Rok može biti duži ukoliko o tome predsjednik vijeća obavijesti predsjednika suda. Zakonski rok od 60 dana za dostavljanje pisane presude grupi osuđenoj za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016, istekao je 9. jula, a sudija Mugoša još nije dovršila taj posao. Ona je stoga pisanim putem obavijestila o tome predsjednika Višeg suda Borisa Savića i obrazložila da to nije uspjela da učini zbog obimnosti i složenosti predmeta.
OBRAZLOŽENJE
Iz Višeg suda je pojašnjeno da se Mugoša pozvala na zakonsku mogućnost da se u ovako složenim i obimnim predmetima taj rok može produžiti. - Sutkinja Suzana Mugoša, u skladu sa zakonom, obavijestila je predsjednika Suda da, zbog obimnosti dokaznog materijala i složenosti predmeta, nije u mogućnosti da u zakonskom roku pisano izradi navedenu presudu - rekla je ranije portparolka podgoričkog Višeg suda Aida Muzurović.
U ovom postupku optuženo je 13 osoba za planiranje više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Oni su 9. maja ove godine proglašeni krivim i osuđeni na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora, jer su, prema ocjeni sudskog vijeća, nesumnjivo počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Suđenje je trajalo godinu i po, a za to vrijeme u sudnici Višeg suda, pred sutkinjom Suzanom Mugošom, održano je 170 ročišta.
Prvi put u istoriji crnogorskog pravosuđa, suđenje se moglo pratiti i preko televizijskih ekrana, pa je crnogorska javnost imala prilike da vidi i čuje lica koja su, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, bila dio kriminalne organizacije čiji je zadatak bio da izazovu haos na ulicama glavnog grada, napadnu institucije, upadnu u zgradu crnogorskog parlamenta, uhapse i ubiju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
