Najviše smeća proizvode Amerikanci, najviše recikliraju Njemci
Najviše smeća po glavi stanovnika proizvedu Amerikanci, preciznije, triput više od ostalih. Najčešće u smeće bacaju plastiku i hranu, a kad je posrijedi reciklaža, Sjedinjene Države zaostaju za ostalim zemljama jer ponovno uspijevaju iskoristiti samo 35 posto čvrstog otpada, piše BBC.
Najučinkovitiji u ponovnom korištenju čvrstog otpada su Njemci koji recikliraju oko 68 posto materijala.
Studiju je provela kompanija Verisk Maplecroft, specijalizovana za proračun globalnog rizika. Njeni zaposleni su razvili dva nova indeksa kada je u pitanju otpad - njegovo gomilanje i reciklažu.
U istraživanju su koristili javno dostupne podatke i akademska istraživanja da bi se stvorila slika o tome na koji se način razne države nose s rastućim problemom zagađenja, čiji je uzrok u najvećem broju slučajeva plastika.
Indeks gomilanja čvrstoga komunalnog otpada po glavi stanovnika upućuje na to da se najčešće radi o plastici, hrani i opasnim materijalima.
Komunalni otpad iz stambenih jedinica, institucija i trgovina prikupljaju lokalne službe.
I dok svijet svake godine "proizvede" oko 2,1 milijardu tona čvrstoga komunalnog otpada, samo 16 posto od toga se reciklira, a 46 posto se odlaže na neodrživ način.
Kina i Indija proizvode 27 posto otpada
Podaci analize upućuju na to da Kina i Indija, koje čine više od 36 posto svjetske populacije, proizvode oko 27 posto otpada.
U Americi se po glavi stanovnika proizvede prosječno 773 kilograma smeća, što je triput više nego u Kini i Etiopiji.
Istodobno podaci ukazuju na to da je Amerika jedina razvijena zemlja koja "proizvodi" toliko otpada, a ne uspijeva ga reciklirati.
Na popisu su i Holandija, Švajcarska, Francuska i Njemačka. Velika Britanija je 14 na listi i godišnje generiše 482 kilograma otpada iz svakog domaćinstva.
Nejl Smit, jedan od autora studije tvrdi da u Americi ne postoji ravnoteža kada je posrijedi odnos količine nagomilanog i recikliranog otpada.
"Reciklaža slabo funkcioniše u odnosu na visoka primanja građana", kaže Smit te dodaje da je u Americi reciklaža pitanje odnosa političke volje i infrastrukture.
"Nakon više provedenih istraživanja mogli bismo zaključiti da infrastruktura u Americi ne pruža dovoljno mogućnosti za recikliranje", smatra Vil Nikols, iz Veriks Mapelcrofta.
Velika količina američkog otpada koji se ne može otpremiti u Kinu, spaljuje se jer nema drugoga načina da se taj problem riješi, dodaje Nikols.
Svjetsku dinamiku mijenja upravo zabrana izvoza otpada u Kinu, Vijetnam, Maleziju i na Tajland. Na primjer, kad je filipinska vlada vratila 69 kontejnera iz Kanade nastali su problemi jer azijske zemlje ne žele postati deponiji smeća.
Nikols kaže da o zagađenju sve više brine srednja klasa, a Kina ovakvo stanje rješava puno brže zbog vlastite političke situacije.
