Kako se navodi u dokumentu Udruženje ribara Vranjine, Crmnice, Zete, Krajine i Malesije koji će biti proslijeđen nadležnima, na Skadarskom jezeru je u opticaju veći broj drvenih čamaca - čunova, koje koriste pretežno ribolovci, a koji su od Ministarstva kulture Crne Gore proglašeni kao nematerijalno dobro Crne Gore. Sva ta plovila nekada su imala trajne registracije, ali u novije vrijeme podliježu normama koje su predviđene za sva druga plovila. Tu je nastao vakuum i nemogućnost da se uopšte uvedu u registar.
NEMOGUĆA MISIJA
„Problem u praksi jeste postupak registracije. Sadašnji propisi predviđaju tehnički pregled plovila, svjedočanstvo za izradu čuna, fakturu za izradu, fakturu za motor plovila i ostale dažbine, koji iznose koliko i cijena samog plovila. Nerješiv problem predstavlja u ovom trenutku registracija starih čunova, zbog nepostojanja potrebne dokumentacije (računi za izradu čuna i računa za stare „tomos“ vanbrodske motore-pente)“, saopšteno je Pobjedi iz udruženja.
Navodi se da su vlasnici čunova odranije ukazivali na problem koji nije mali, nakon čega im je obećano da će se do septembra 2016. godine napraviti određene izmjene propisa.
„Situacija se nije izmijenila, već je još složenija zbog činjenice da nadležni inspektori primjenom represivnih mjera prisiljavaju vlasnike starih čunova da ih ne koriste. Već je nekoliko prijava podnijeto zbog neregistrovanih čunova, koje je po sada važećoj normativi nemoguće registrovati. Kako je jednoj velikoj većini ribolov jedini izvor prihoda i teškog preživljavanja, ribari su dovedeni u nemoguću situaciju“, kažu iz asocijacije pet ribarskih udruženja sa Skadarskog jezera.
Uzdaju se, kažu, u to da će ministarstvo pokazati elementarno razumijevanje za ove građane i uvažiti specifičnost pozicije ne samo ribara, već i čuna kao kulturnog dobra za koje je neraskidivo vezana i tradicija ribarstva na Skadarskom jezeru.
Kako je najavljeno, u okviru zahtjeva za izmjenu normativnog okvira, koji se odnosi na registraciju drvenih čamaca - čunova, s posebnim osvrtom na omogućavanje vlasnicima starih čunova da mogu u zakonskom postupku registrovati svoja plovila, tražiće i neke dodatne olakšice.
„Smatramo da bi registracija čunova trebalo da bude regulisana na vremenski period od 5 do 10 godina (s obzirom na njegov status nematerijalnog dobra Crne Gore). Takođe tražimo da se prekine sa represivnim mjerama (kažnjavanje, zabrana upravljanja plovilima i pisanje prekršajnih prijava vlasnicima ovih plovila) dok se ne riješi pitanje registracije“, kažu iz udruženja.
Dodaje se da bi radi rješavanja ovih pitanja trebalo što skorije organizovati sastanak predstavnika pet udruženja ribara Skadarskog jezera sa relevantnim državnim institucijama i pojedincima.
Tu bi, smatraju, trebalo da prisustvuju predstavnici Ministarstva saobraćaja, Ministarstva kulture koje je i zaštitilo čun, zatim predstavnici Lučke kapetanije Bar, Udruženje ribara Skadarskog jezera i preduzetnik Janko Brnović (u svojstvu ovlašćenog graditelja čunova).
Brnović: Je li stariji zakon ili čun?
Brnović ne krije razočaranje da čun, iako zaštićeno kulturno dobro, kako kaže, nije prepoznat kao posebna vrsta čamca zakonima koji definišu plovila.
„Čun je hiljadama godina bio prevozno sredstvo na Skadarskom jezeru. Sačuvan je, uz određene izmjene, u obliku koji je danas prepoznatljiv između ostalog i zahvaljujući našoj porodičnoj radionici koja traje gotovo vijek. Moji su preci pravili čun kao plovilo koje je i hranilo i branilo stanovnike priobalja Skadarskog jezera. I onda dođete u situaciju da naš zakon ne prepoznaje čun kao posebnu kategoriju plovila. Pitam se onda jel stariji zakon ili čun“, kaže Brnović.
Opširnije u Pobjedi.
