Članom 52 Zakona o kulturi propisano je da Vlada Crne Gore može na predlog Ministarstva kulture, da dodijeli status istaknuti kulturni stvaralac umjetniku ili stručnjaku u kulturi čija su djela i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, dok su postupak, kriterijumi i način dodjele propisani Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac ("Sl. list CG" broj 78/09).
Navedeni status može se dodijeliti umjetniku ili stručnjaku u kulturi, ako je, shodno Uredbi: crnogorski državljanin i ima prebivalište u Crnoj Gori; dobitnik najmanje pet relevantnih domaćih i/ili međunarodnih stručnih i društvenih nagrada, od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; stvaralaštvo, odnosno stručni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje 20 godina; doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji i odgovarajuće strukovno udruženje ocijenilo da je njegov rad od izuzetnog značaja za oblast u kojoj stvara, odnosno djeluje.
Razmatranje i utvrđivanje predloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac povjereno je stručnoj komisiji, koju je Ministarstvo formiralo u skladu sa članom 5 Uredbe. Komisija je na sjednici od 18.2.2019.godine razmotrila inicijativu za dodjelu statusa, koju je u 2018.godini podnio vajar Krsto Andrijašević i tom prilikom konstatovala sljedeće:
Krsto Andrijašević, akademski vajar iz Nikšića, rođen je 11.09.1948. u Balosavama, Vilusi, Nikšić. Uz inicijativu za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, dostavljeni su i sljedeći dokazi: kopija biometrijske lične karte kojom se potvrđuje crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Nikšiću; kopije diploma o dobijenoj Trinaestojulskoj nagradi iz 2018. godine i još pet relevantnih stručnih i društvenih nagrada (Nagrada Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore „Milunović, Stijović, Lubarda“ za skulpturu: 1989, 1999, 2010. i 2014.godine; nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda“ za crtež 1994. godine; Nagrada „Drago Đurović“ za skulpturu, Umjetnička kolonija, Danilovgrad, 2010. godine). Stvaralaštvo je ostvarivao u kontinuitetu duže od četrdeset godina. U tom periodu imao je preko dvadeset samostalnih izložbi, među kojima su izložbe u Bariju i Parizu 2000.godine, a izlagao je i na brojnim kolektivnim izložbama, počev od Pedagoške akademije u Nikšiću, zatim Septembarskog likovnog salona, Nikšić (1979. – 1983), Tradicionalnih izložbi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (1982. – 2016), Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti „13. novembar“ (1983), Hercegnovskog zimskog salona (1999, 2000), izložbe „Savremena crnogorska umjetnost, Bari (1996), Odesa, Kijev, Lavov (2003); Umjetničke kolonije, Danilovgrad (2005. – 2016), te Salona „Petar Lubarda“, Cetinje (2012, 2015). U preporuci Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, između ostalog, se ističe da je tokom svog stvaralaštva Andrijašević istraživao i vrijedno stvarao i postajao i ostao bitan i nezaobilazni segment crnogorskog likovnog života, te da je beskompromisni stvaralac čiji je rad, dokazan na mnogim predstavljanjima crnogorske umjetnosti kod nas i inostranstvu, krunisan brojnim priznanjima.
Prof. dr Adnan Čirgić, iz Podgorice, redovni profesor i dekan na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, rođen je 21.3.1980. godine u Podgorici. Uz inicijativu za dodjelustatusa istaknuti kulturni stvaralac, dostavljeni su i sljedeći dokazi: kopija biometrijske lične karte kojom se potvrđuje crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Podgorici; kopije diploma o dobijenoj Trinaestojulskoj nagradi iz 2018. godine za knjige „Dijalektologija crnogorskog jezika“ i „Crnogorska usmena tužbalica“, kao i još četiri nagrade: Nagrada za proučavanje kulturne baštine za knjigu Govor podgoričkih muslimana, Bosanskog lingvističkog društva, Tuzla, Bosna i Hercegovina (2008); Nagrada za promicanje i popularizaciju znanosti za knjigu Montenegrin language in the past and present, Udruge za promicanje i popularizaciju znanosti „Znaš“, Osijek, Hrvatska (2015); Nagrada „Croatica-Montenegrina“, za doprinos proučavanju hrvatsko-crnogorskih kulturnih, književnih i jezičnih veza, Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica-Montenegrina“, Osijek, Hrvatska (2016); Nagrada za doprinos montenegristici, Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, Cetinje (2010).
Stvaralaštvo, odnosno stručni rad je ostvarivao u kontinuitetu dužem od 20 godina, prema Potvrdi broj 18/2-2018 od 18.6.2018. od Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica-Montenegrina“ iz Osijeka, kojom se konstatuje da je imenovani učestvovao u naučnim projektima tog društva od 1998. godine. Kako je navedeno u podnijetoj inicijativi, Čirgić je „poznat kao autor radne verzije Pravopisa crnogorskoga jezika i dijela Gramatike crnogorskoga jezika, kao prvih službenih normativno-kodifikatorskih djela o crnogorskome jeziku. Autor je i prve Dijalektologije crnogorskoga jezika, te dvije knjige filološko-kulturološkog karaktera o proučavacima crnogorskih govora. Uz to je suautor dvije knjige iz oblasti crnogorske akcentologije i četiri udžbenika crnogorskoga jezika za gimnazije. Opisao je govor podgoričkih muslimana, danas već izumrli govor, te skupio i publikovao građu za proučavanje njeguškog govora i publikovao dva rječnika – njeguški i podgoričkih muslimana. Kad je u pitanju doprinos međunarodnoj afirmaciji Crne Gore i njenih kulturnih vrijednosti, posebno treba istaći njegovu knjigu na engleskome jeziku o crnogorskome jeziku u prošlosti i sadašnjosti, rad na Enciklopediji slovenskih jezika (američko izdanje) te formalni i neformalni udio u dobijanju međunarodnoga koda za crnogorski jezik u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu“. Takođe, iz oblasti crnogorske usmene književnosti i crnogorske kulturologije, u inicijativi se ističe „Čirgićeva monografija o crnogorskim tužbalicama, ilustrovana antologija crnogorskih usmenih bajki (u suautorstvu), prikupljanje rasutih pjesama crnogorskih usmenih pjesnika – pjevača (s izradom rječnika, studijama o autorima i autorstvu pojedinih pjesama, objašnjenjima i komentarima stihova): Starca Raška, Tešana Podrugovića i Đura Milutinovića, obradi jezika i grafije rukopisnih zbornika usmene književnosti koji se čuvaju u crkvenim arhivima u Boki, Zbirci Valtazara Bogišića u Cavtatu i Arhivu HAZU u Zagrebu, njegošološki rad i tako dalje“.
Pored navedenih publikacija, kako je istaknuto u inicijativi, za štampu su pripremljene i sljedeće knjige: monografija o natprirodnim bićima u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, antologija usmenih tužbalica, tri ranije neobjavljivane usmeno književne peraške zbirke (u suautorstvu) iz XVII-XVIII vijeka: Nikole Burovića, Krsta i Nikole Mazarovića. Čirgić je član Crnogorskog PEN centra, Matice crnogorske, Bosanskog lingvističkog društva i vanredni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Urednik je međunarodnog časopisa za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja Lingua Montenegrina, koji je indeksiran u svjetskim naučnim bazama. U preporuci Crnogorskog udruženja nezavisnih književnika za dodjelu statusa, između ostalog, se navodi da se prof. dr Adnan Čirgić „već duže od dvije decenije posvećeno bavi
Na osnovu navedenog, prisutni članovi komisije jednoglasno su konstatovali da su ispunjeni uslovi da se Krsto Andrijašević i Adnan Čirgić predlože za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac. Ministarstvo kulture je u skladu sa gore navedenim prihvatilo utvrđeni predlog i obrazloženje stručne komisije i dostavilo ga Vladi Crne Gore na usvajanje.
