Taj proces će, kako su kazali Dnevnim novinama iz prosvjetnog resora, uključivati detaljniju provjeru diploma tokom procedure priznavanja, ali moguće i elektronski sistem dostavljanja zahtjeva. Takođe, u postupku nostrifikacije diploma uzimaće se u obzir i imidž fakulteta.
Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu formiralo dvije radne grupe čiji je cilj bio da pripreme informaciju o priznatim inostranim obrazovnim ispravama sa analizom postupka priznavanja, te predloži mjere za unapređenje tog postupka. Jedna rada grupa radila je na postupku priznavanja u visokom, a druga u srednjem obrazovanju. Članovi ovih radnih grupa su bili, pored Ministarstva prosvjete, predstavnici Univerziteta Crne Gore, NVO, studenata i predstavnici Ministarstva koji rade na poslovima priznavanja. Dodatno, angažovan je ekspert putem HERIC projekta. Takođe, analizirana su komparativna iskustva i to 10-ak zemalja izabranih na bazi njihovog iskustva, geografskom kriterijumu i veličini države Austrija, Bugarska, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija i Grčka, koja nije potpisnik Lisabonske konvencije.
Direktorka Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović za Dnevne novine objašnjava da je fokus, između ostalog, na unapređenju saradnje između ENIC centara u regionu posebno u dijelu sistema za provjeru vjerodostojnosti diploma. Takođe, u postupku priznavanja uzimaće se u obzir i međunarodno rangiranje visokoškolskih ustanova. Kurpejović kaže da je Crna Gora i do sada imala ozbiljan pristup ovom pitanju, ali da će on biti unapređivan.
“Činjenica je da Crna Gora sa još sedam zemalja pripada grupi potpisnica Lisabonske konvencije gdje postupak priznavanja najkraće traje, do 30 dana okvirno, te da je u Crnoj Gori je i u prethodnom periodu bio značajan broj podnesenih krivičnih prijava za krivotvorenje isprava preko 30, a odbijeno priznavanje preko 100 isprava. No, svakako da ćemo ovim najnovijim aktivnostima i detaljnijom provjerom diploma, osigurati da nam u sistem ulaze kvalitetnije diplome”, kazala je ona.
Kurpejović dodaje i da je sprovedena analiza pokazala da i na nivou Evropske unije i ostalih evropskih država postoje slični izazovi, ali i vidljive razlike u procesima priznavanja inostranih isprava. Tu činjenicu najbolje ilustruje podatak da u 13 zemalja potpisnica Konvencije procedura priznavanja nije regulisana na nacionalnom nivou.
“U Crnoj Gori već jeste, ali sada taj proces vodimo na jedan potpuno novi nivo”, zaključuje Kurpejović.
Crna Gora je potpisnik Lisabonske konvencije, koja je stupila na snagu 6. juna 2006. godine. Prema njoj, države potpisnice su obavezane da osiguraju transparentne, koherentne i pouzdane procedure i kriterijume pri procjeni i priznavanju kvalifikacija.
