To je poručeno na okruglom stolu „Sistemi planiranja prostora u zemljama EU“, koji je organizovala Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), a kojem su prisustvovali stručnjaci iz Austrije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
Predsjednik IKCG, Srđan Laković, poručio je da je prilikom planiranja i uređenja prostora neophodno konsultovati stručnjake iz te oblasti kako bi se uspostavio najefikasniji sistem.
„Želja državne administracije da zaštiti prostor je potpuno jasna i legitimna, ali preovladava mišljenje da je ipak trebalo u većoj mjeri konsultovati struku kako bi se došlo do najboljeg rješenja. Možemo reći da je današnja tema posebno važna za nas inženjere u Crnoj Gori ako se uzmu u obzir promjene koje je donio važeći zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata“, rekao je Laković.
On je naveo da je potrebno urediti oblast planiranja prostora u skladu sa sistemima država EU.
"Sistemi planiranja prostora EU je tema koja je okupila arhitekte, ali i sve ostale struke koje se bave planiranjem prostora i jasno pokazuje stremljenja da se ova oblast uredi na način kako je to prepoznato u državama EU“, kazao je Laković.
Predsjednica izvršnog odbora Strukovne komore arhitekata IKCG, Maja Velimirović Petrović, rekla je da je oblast upravljanja prostorom jedan od najkomplesnijih, najsloženijih i najvažnijih oblika organizacije jedne države, a da je prostor njen najvažniji resurs.
“Crna Gora, jednako kao i susjedne države regiona i bivše SFRJ, u poslednje tri decenije trpi drastične prostorne transformacije kao poljedicu promjena državnih granica, socio-ekonomskih i kulturno-istorijskih faktora, što je dovelo do promjene cjelokupne prostorne i društvene nadgradnje. Date društvene promjene i procese često zovemo tranzicijom sa negativnim kontekstom i efektima”, objasnila je Velimirović Petrović.
Ona je, govoreći o sistemu planiranja prostora u tranzicionom periodu, kazala da su prepoznati trendovi devastacije i degradacije prostora, nezadovoljstvo rezultatima planiranja prostora, kao i stanjem životne sredine.
“U tom smislu Strukovna komora arhitekata, u sklopu IKCG, je prepoznala značaj unapređenja egzistencije i pravilnog, održivog razvoja naših gradova, naseljenih i ruralnih područja, neizgrađenih prirodnih pejzaža i predjela, prirodnih i izgrađenih resursa, kao i potrebu afirmacije sistema planiranja prostora u cilju podizanja kvalteta građene i neizgrađene sredine naše države”, istakla je Velimirović Petrović.
Direktorica Zavoda za prostorno uređenja Dubrovačko- neretvanske županije, Marina Oreb, pojasnila je da je ključni zakon za prostoro uređenje u skladu sa regulativama EU.
„Svi zakoni, pa tako i Zakon o prostornom uređenju usklađeni su sa regulativama EU i to funkcioniše dobro. Međutim, sektorski zakoni, kao horizontalni nivoi nišu baš dobro usklađeni“, kazala je Oreb.
Ona je ocijenila sistem prostornog uređenja u Hrvatskoj kao kompleksan.
„Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja vodi taj sistem. Zavod za prostorno uređenje županije, putem mišljenja i prostornih planova lokalnog nivoa kontroliše usklađenost sa višim nivoima, a Ministarstvo na kraju daje dalju usklađenost sa zakonom“, navela je Oreb.
Ona je kazala da je u toku izrada novih prostornih planova za lokalni, državni i regionalni nivo.
„Do sada zakon nije propisivao da izradu državnog plana, već je to uređeno strategijom i programom prostornog uređenja iz 1997.- 1999. godine. Međutim, od 2013. u zakon je uvedena potreba izrade državnog plana. Sad očekujemo njegovu izradu, nova strategija je napravljena i svi planovi na lokalnom i regionalnom nivou biće izrađeni tek nakon izrade državnog plana“, navela je Oreb.
Ona je objasnila da su prostorni planovi u Hrvatskoj regulisani kao podzakonski akti, što predstavlja, kako je ocijenila, glavni problem u toj oblasti.
„Ono što se upiše u prostorni plan nema baš toliku snagu, što je manjkavost sistema, jer bi u zakonu trebalo propisati da se ti planovi moraju poštovati i to se najviše osjeća u zaštiti prostora, upravo tim prostornim planovima“, rekla je Oreb.
Profesorica na Fakultetu za građevinu i geodeziju Univerziteta u Ljubljani, Alma Zavodnik Lamovšek, navela je da sistem u Sloveniji, uređen slično njemačkom i autrijskom, podrazumijeva planove na državnom i opštinskom nivou, a svi oni se, kako je pojasnila, dijele na strategijske planove i nacrte.
„Na nivou države imamo strategiju ravoja za područje cijele Slovenije. Postoje takođe državni prostorni planovi koji se izrađuju za veoma važnu državnu infrastrukturu poput autoputeva, hidroelektrane i svu ostalu važnu infrastrukturu, a na lokalnom nivou najbitniji je plan namjene prostora što je osnova za izgradnju stambenih prostora“, kazala je Zavodnik Lamovšek.
Ona je kazala da su sprovedene reforme u oblasti planiranja prostora, kojima je se predviđa izradu regionalnog plana.
„U Sloveniji smo sada promijenili sistem prostornog planiranja, zbog toga jer nemamo regionalni nivo i nastojimo uvesti je. Tako smo sada uveli novi regionalni plan u kojem pokušavamo udružiti ekonomsko i prostorno planiranje i to je sada najbitnija promjena“, ocijenila je Zavodnik Lamovšek.
Gradski planer u Graz-u, Gerhard Vitinghof, objasnio je da se u Austriji usvajaju propisi na saveznom nivou, koji se primjenjuju a lokalnom nivou, a da lokalna administracija nastoji, kako je naveo, uključiti stanovništvo u proces izrade lokalnih plana koji se odnosi na planiranje prostora.
„U Autriji smo shvatili da nije dovoljno izraditi plan i tražiti da se on primijeni, već da je jako bitno uključiti u izradu planova i lokalno stanovništvo. Zbog toga smo stavili jak naglasak na učešće javnosti. Pokušavamo stanovnike da uključimo, od samog početka procesa izrade nekog plana“, pojasnio je Vittinghoff.
On je ocijenio da su resursi važan faktor za prostorno uređenje Austrije.
„Naši resursi su veoma ograničeni u smislu da smo mi izuzetno planinska država, pa je i sam prostor za planiranje urbanih cjelina ograničen, zbog čega moramo da se trudimo da naše resurse iskoristimo na nabolji način. Jedan aspekt u tom smislu, na koji moramo da obratimo pažnju je širenje urbanih područja, odnosno njihovih prostiranje i širanje površine“, naveo je Vittinghoff.
On je rekao da se bilježi porast broja stanovnika u gradovima i pad u pokrajinama, što se, prilikom uređenja i planiranja prostora, uzima u obzir kao važan faktor.
„Stoga je u poslednje vrijeme poseban naglasak u našem prostornom planiranju na promjeni te neuravnoteženosti, u smislu obezbjeđivanja uslova na lokalnom nivou kao što je izgradnja škola i drugih sadržaja, kako bi se ublažila ta neuravnoteženost između smanjenja stanovništva u regionalnim područjima, a povećanja u gradskim“, kazao je Vitinghof.
