Srpski državljanin Saša Aleksandar Sinđelić, svjedok saradnik u slučaju pokušaj terorizma , prije dva dana predao je zahtjev za dobijanje azila. Njega, podsjetimo, Hrvatska potražuje zbog izdržavanja dvadesetjednogodišnje kazne zatvora po tamošnjoj pravosnažnoj presudi za ubistvo i tešku krađu.
Ukoliko njegov zahtjev za azil bude odobren, zakonske mogućnosti ukazuju da ne može biti izručenja Hrvatskoj.
''Lice koje dobije pravo azila u našoj državi ne može biti izručeno nijednoj drugoj državi, to je vrlo jasno. Ja ne želim da prejudiciram odluke nadležnih državnih organa, to ne bi bilo korektno sa aspekta profesora prava, ja samo na neki način komentarišem kakav je formalno pravni i materijalno pravni aspekt tog slučaja. Imajući sve u vidu, prije svega čak i da su naši propisi u koliziji sa evropskim i međunarodnim standardima u ovoj oblasti, primjenjivali bi se međunarodni propisi. Ratifikovane konvencije koje je naša država ratifikovala u parlamentu, a Evropska konvencija o ekstradiciji a naročito dodatni Protokol uz konvenciju vrlo jasno predviđa da lice se neće izručiti drugoj državi u koliko bi postojao bilo koji osnov diskriminacije'', kazao je za Portal Analitika kriminolog i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Velimir Rakočević.
Rakočević dodaje da se azil može dodijeliti gdje god postoji sumnja da bi izručeno lice bilo diskriminisano po bilo kojoj osnovi.
''Ukoliko ne bi imalo pravo na fer postupak bilo da je suđenje ili izdržavanje kazne. Gdje god postoji sumnja da bi lice bilo diskriminisano na nacionalnoj, vjerskoj osnovi, na osnovu političkog opredjeljenja ili stava lice se ne izručuje. Izuzetak su djela ratnih zločina, terorizma i tako dalje, dok sve ostalo ne podliježe izručenju. Druga stvar - ako je lice osuđeno u odsustvu, nije imalo branioca tokom suđenja, sve su to razlozi da država ima neprikosnoveno pravo da lice ne izruči. To su sve stvari koje država mora uzeti u obzir prilikom donošenja odluke da li da lice ekstradira drugoj državi ili ne'', ističe Rakočević.
Na pitanje da li status svjedoka saradnika u komplikovanom procesu koji se više godina vodio u Crnoj Gori može pomoći Sinđeliću da dobije azil, Rakočević komentariše da su to takođe bitne činjenice koje nadležni moraju sagledati u krajnjoj varianti.
''Sve te vrlo bitne činjenice sude nadležni u krajnjoj varijanti. Ako je nesporno da je lice bilo izloženo opasnosti po vlastiti život, to je vrlo jasan razlog da je tom licu u toj državi bila ugrožena sigurnost i to je jedan od potencijalnih razloga za azil. Imajući u vidu sve propise međunarodnog prava i uopšte krivičnog prava i uloge svjedoka saradnika i zaštićenog svjedoka, o svemu tome se mora voditi računa i sve to mora ići u prilog tom licu. To je nešto što bi trebalo imati u vidu'', ističe Rakočević.
On objašnjava da ekstradicioni pritvor može trajati do šest mjeseci i može se produžiti na još dva mjeseca.
'' Prvo mora stići zamolnica od države molilje sa kompletnom dokumentacijom. Sudija za istragu saslušava kompletno i državnog tužioca i to lice i sagledava sva moguća dokumenta, utvrđuje sve dokaze i činjenice kako bi mjerodavno mogao da riješi slučaj. Na bilo koji način da bude riješeno ima se pravo žalbe drugostepenom sudu. Kada sud otvrdi sve činjenice onda dostavlja kompletno predmet ministru pravde koji na kraju odlučuje'', kazao je Rakočević.
