Sjednicu je vodio potpredsjednik Odbora Saša Simonović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović i predstavnici Uprave carina Stojanka Milošević, Tatjana Vujisić, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević, Ministarstva finansija Danko Dragović i direktor Centra za stručno osposobljavanje Duško Rajković.
Predsjedavajući Simonović je pojasnio da je Zakonom o administrativnim taksama ponovo uvedena taksa, u iznosu pet eura, koja se naplaćuje u slučaju izmjene pogrešnih podataka u jedinstvenoj carinskoj ispravi. Prema podacima Uprave carina Crne Gore, tokom maja je upućeno 424 zahtjeva za izmjenu podataka u jedinstvenoj carinskoj ispravi.
Privrednici koji se bave izradom carinskih deklaracija saopštavaju da pomenuta taksa predstavlja veliki trošak, a njen iznos je često veći nego faktura koja sa naplaćuje od uvoznika za istu JCI. Pomenuta administrativna taksa je već jednom ukinuta na inicijativu Odbora udruženja špeditera.
Ova taksa se ne naplaćuje u Sloveniji i Hrvatskoj, članicama Evropske unije, te Srbiji i Albaniji. Naplaćuje se u Sjevernoj Makedoniji i to u iznosu od devet do 10 eura i u Bosni i Hercegovini u slučaju kada je vozilo na carinskom terminalu (taksa za ispravku JCI iznosi 10,23 eura), odnosno kada vozilo napusti carinski terminal i naknadno se pristupi ispravci JCI (taksa iznosi 30,67 eura).
Tatajna Vujisić iz Uprave carina ocjenjuje da taksa treba da ostane jer je njena svrha da se smanje greške koje špediteri prave prilikom popunjavanja jedinstvene carinske isprave.
„Smatramo da ova taksa ne predstavlja veliki namet špediterima. Cilj je da bude što manje grešaka, a onda će svima posao biti mnogo lakši“, rekla je Vujisić.
Prema riječima, Rajka Mijatovića iz Capital Tradea, greške koje špaditeri prave ne utiču na obračun carina i najčešće se odnose na zemlju porijekla robe i tablice kamiona prevoznika.
„Taksa je dodatni pritisak na špeditere i trebalo bi da se utvrdi nivo greške za koji se ona naplaćuje“, smatra Mijatović.
Vladimir Karanikić, PSG Montenegro, smatra da greške špeditera nijesu namjerne i krupne, te da propuste prave i carinici.
Branislav Zenović, Zenšped, ocjenjuje da je odluka o uvođenju taksi opravdana, jer je svaka greška izuzetno bitna, ali da treba razmotriti njihovu visinu.
Darko Globarević iz Zetatransa ukazao je da izvozne deklaracije iz inostranstva dolaze sa greškama.
„Nije u redu kažnjavati nas zbog sitnica. Ovo je veliki namet, posebno ako znamo da su cijene naših usluga male“, rekao je Globarević.
Snežana Terzić, Stadion smatra da greške u deklaracijama onemogućavaju druge učesnike u lancu da efikasno obave posao, pa je korisno da taksa ostane kao korektivni faktor, ali ipak treba razmisliti o njenoj visini.
Među ograničenjima u poslovanju sa kojima se svakodnevno susrijeću špediteri saopštena je raspodjela poljoprivrednih kvota. Posebno je naglašena neodgovarajuća raspodjela kvota za sireve, odnosno 65 tona, što je jako nisko za potrebe crnogorskog tržišta.
Ukazano je da se svake godine, od 1. do 3. januara javlja velika borba na tržištu prilikom korišćenja ove kvote po principu hronološkim redom, odnosno ko prvi zauzme raspoloživu količinu. Povlašćena carina u kvoti na ovaj proizvod je niža, odnosno 6%, što je za ovu životnu namirnicu značajno za postizanje povoljnije cijene na tržištu, zbog čega postoji veliko interesovanje za korišćenje ovog preferencijala.
Carinske kvote za uvoz poljoprivrednih proizvoda utvrđene međunarodnim sporazumima raspodjeljuju se prema hronološkom redu datuma prihvatanja carinskih deklaracija; srazmjerno količinama proizvoda koje su zatražene prilikom podnošenja zahtjeva za dodjelu kvote; na osnovu tradicionalnih trgovinskih tokova utvrđenih uvidom u službene evidencije organa uprave nadležnog za poslove carina.
Raspodjela kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda do 100 tona, vrši se prema hronološkom redu dana prihvatanja carinskih deklaracija. Raspodjelu kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda vrši organ uprave nadležan za poslove carina, odnosno Uprava carina Crne Gore.
Raspodjelu kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda preko 100 tona, vrši organ državne uprave nadležan za poslove poljoprivrede, odnosno Ministarstvo poljoprivrede ruralnog razvoja.
Raspodjela kvota vrši se na osnovu javnog poziva, koji se raspisuje najkasnije do 30. oktobra tekuće za narednu godinu za koju se vrši raspodjela kvota.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević upoznala je Odbor sa evropskim propisima sa kojima treba da se usklade naši privredni subjekti, a odnose se na poljoprivredne proizvode. Ona je kazala da u aktuelnoj primjeni kvota sistem funkcioniše realativno dobro i saopštila spremnost za njegovo unapređivanje kako bi privreda imala što više koristi. Sa uvođenjem garancija naredne godine, shodno EU modelu, neće biti problema za ispunjavanje kvota. Pozvala je Privrednu komoru da bude partner na ovom poslu, te je ukazala da se regulativa može prilagođavati zahtjevima poslovnog sektora.
„Želja nam je da pripremimo privredu za evropske propise koji će važiti kada uđemo u EU“, rekla je Lapčević.
Od 1. jula 2019. godine počela je primjena Odluke 3/2015 CEFTA Zajedničkog komiteta, kojom se uvodi puna kumulacija i ukida zabrana povraćaja dažbina.
Ključna rješenja ove odluke su: uvođenje pune kumulacije porijekla robe u okviru CEFTA, čime će biti omogućeno lakše sticanje porijekla robe i dublja regionalna integracija; mogućnost proširenja zone pune kumulacije i na ostale trgovinske partnere CEFTA strana, odnosno EU, države EFTA, i Tursku (ukoliko se saglase); u bilateralnoj trgovini između CEFTA strana neće se primjenjivati zabrana povraćaja ili oslobođenja od plaćanja carine za sve proizvode što će pojednostaviti postojeće procedure, doprinijeti konkurentnosti i olakšati trgovinu u okviru CEFTA regiona.
Primjena ovih novih instituta u pravilima porijekla predstaviće značajno olakšanje u poslovanju privrednih subjekata. Naime, primjenom pune kumulacije, roba proizvedena u Crnoj Gori će u poređenju sa primjenom dijagonalne kumulacije porijekla, na lakši način sticati crnogorsko preferencijalno porijeklo, jer se kumuliraju procesi proizvodnje obavljeni u više CEFTA strana.
Dodatno, direktni finansijski benefiti su takođe značajni, jer privredni subjekti više neće morati da za robu bez porijekla, koja je učestvovala u proizvodnji proizvoda koji stiče crnogorsko preferencijalno, plaćaju carinski dug.
Stojanka Milošević iz Uprave carina pozvala je privrednike da učestvuju u radu seminara na ovu temu koji će u saradnji sa Privrednom komorom organizovati 9. jula 2019. godine u cilju pružanja informacija o duty drawback-u, smjernicama za integrisanu implementaciju kumulacije (CEFTA), olakšanja regionalne implementacije odluke CEFTA 3/2015, kao i tehnička pitanja o punoj kumulaciji i duty drawback-u i povećanje svijesti o svim prednostima i nedostacima koje donosi.
Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković kazao je da se u proces dualnog obrazovanja, prema podacima Ministarstva prosvjete, ove godine uključilo 17 škola iz 12 crnogorskih opština, i to sa 14 obrazovnih programa. U nastavnoj 2018-2019. godini imali smo 580 učenika i više od 250 poslodavaca u ovom obliku obrazovanja. Ono što je posebno važno jeste da u trećem razredu imamo 56 učenika kod poslodavaca.
Rajković je naglasio veliki doprinos Ministarstva prosvjete i Privredne komore Crne Gore u razvoju sistema dualnog obrazovanja.
„Pomenute institucije i Centar za stručno obrazovanje, omogućili su da izgradimo kvalitetan sistem za obrazovanje učenika u proizvodnji“, rekao je Rajković.
Podsjetio je da već postignut napredak i na trećoj godini obrazovanja gdje se sada upisuje mnogo više učenika.
Rajković je saopštio da je u proces dualnog obrazovanja uključeno 585 poslodavaca iz 22 od 24 crnogorske opštine. Cilj je da se ovaj značajan proces kontinuirano proširuje i sadržajno obogaćuje.
