Demonstranti su juče, na godišnjicu prelaska uprave nad Hongkongom iz britanskih u kineske ruke, upali u zgradu parlamenta te teritorije, dok su na ulicama, navodi BBC, stotine hiljada mirno protestovale tražeći potpuno povlačenje prijedloga zakona o ekstradiciji i ostavku šefice vlade Keri Lam, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kao i svake godine na godišnjicu predaje uprave, u Hongkongu se održavaju prodemokratski skupovi, ukazuje BBC, a ove godine su demonstranti pokušali da ometu ceremoniju dizanja zastave u Centru za konvencije i izložbe kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Hongkonga.
Kasnije tokom dana demonstranti su upali u zgradu parlamenta, gdje je uništen amblem Hongkonga i okačena stara britanska kolonijalna zastava, dok su zidovi ispisani porukama, a namještaj uništen, navodi BBC. Policija je na kraju, oko ponoći, uz upotrebu suzavca istjerala demonstrante iz zgrade parlamenta.
Kina je prije 1997. godine, kada je Velika Britanija predala upravu nad Hongkongom, obećala da će narednih pola vijeka održati model "jedna zemlja, dva sistema", ali na 22. godišnjicu nedavni događaji sugerišu drugačije, zbog čega mnogi strahuju od gubitka sloboda, piše Njujork tajms.
Građani Hongkonga i dalje uživaju stepen sloboda nedostupan Kinezima u ostatku zemlje - imaju slobodu okupljanja, slobodne medije i nezavisno sudstvo, ali, kako podvlači njujorški list, skoro svakog dana se pojavljuju novi dokazi da te slobode nestaju i da teritorija pada pod sjenku Pekinga.
Peking je obećao da će poštovati nezavisnost sudstva u Hongkongu, ali sada polako odustaje od toga, ističe Njujork tajms i navodi da je kineska centralna vlada jasno iznijela svoj stav o hongkonškim sudovima u dokumentu iz 2014. u kojem je sudije nazvala "administratorima" koji moraju biti patriote i za koje je "ljubav prema zemlji" osnovni politički zahtjev.
Eskalacija protesta u Hongkongu predstavlja lični izazov za autokratsku vladavinu kineskog predsjednika Si Đinpinga, ocjenjuje Gardijan, ukazujući da se Si zasad distancirao od previranja u Hongkongu, ali da bi obim i istrajnost protesta mogli da ga primoraju da se uključi u rješavanje krize.
Nastavak protesta oko predloženog zakona o ekstradiciji, uprkos tome što je vlada djelimično ustuknula, ukazuje na dublje nezadovoljstvo nedostatkom punih demokratskih prava i atmosfere straha usljed Sijevog agresivnog autoritarizma, ocjenjuje britanski list.
S druge strane, piše Gardijan, Si mora da strahuje da će nezadovoljstvo u Hongkongu postati zarazno i da bi rast nezaposlenosti u Kini zbog usporavanja privrednog rasta mogao da poveća socijalne nemire.
Jedna od briga je i da bi Hongkong mogao da bude uvučen u sve veće rivalstvo s Vašingtonom i njegovim saveznicima oko kontrole nad Južnim kineskim morem i Istočnim kineskim morem.
Ipak, Si nema puno razloga da brine da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da se umješa, pošto on rijetko pokazuje interesovanje za ljudska prava ili prodemokratske borbe, dodaje list.
Najveći strah je, ističe britanski list, da će kineski lideri pribjeći goloj sili kao na Trgu Tjenanmen prije 30 godina, ako se kriza u Hongkongu produbi.
Jedini razlog zašto Si želi da izbjegne tako nešto je da ne bi došlo do međunarodne osude i da se ne ugroze moć, reputacija i privreda Kine.
"Masakr na Tjenanmenu se dogodio pod praktičnom medijskom blokadom. Masovno ubistvo će sada biti teže da se sakrije", zaključuje Gardijan.
Protesti u Hongkongu su postali važan i efikasan način izražavanja stavova i zaštite političkih prava, pošto indirektni izborni sistem ne odražava želje javnosti, objašnjava u Vašington postu profesor društvenih nauka na Hongkonškom univerzitetu nauke i tehnologije Jongšun Kai.
Kai navodi da je u Hongkongu široko rasprostranjeno protivljenje prijedlogu koji bi omogućio izručenje u kopneni dio Kine, Tajvan i Makau osumnjičenih za krivična djela kao što su silovanja i ubistva.
Iako vlasti tvrde da neće biti izručivani ljudi optuženi zbog politike ili religije, mnogi u Hongkongu brinu da bi Peking mogao preći preko tih obećanja i sumnjaju u pravičnost kineskog pravnog sistema. U istraživanju javnog mnjenja 58 odsto je reklo da izručeni neće imati fer suđenje u Kini.
Sadašnji talas protesta, koji je počeo 31. marta, podsjeća na demonstracije iz 2003. kada je pola miliona ljudi izašlo na ulice zbog predloga o nacionalnoj bezbjednosti i uspjelo da primora vladu da odustane od prijedloga.
S druge strane, ukazuje Kai, protesti prije pet godina nijesu uspjeli i kineske vlasti su odbile da prihvate da se šef vlade bira na izborima, iako su demonstracije trajale skoro 80 dana.
Ipak, dodaje Kai, sadašnji protesti se razlikuju od onih prije pet godina. Sporna odluka 2014. je došla iz Pekinga, dok su sada zakon o izručenju navodno smislile vlasti u samom gradu. Drugo, 2014. su tražena šira politička prava, dok se ove godine brani postojeće stanje.
